Koliko vrijedi diploma? Razlike u plaćama diljem Europe iznenađuju, evo kako stojimo

Stoga se uklapa da u svih 36 europskih zemalja sveučilišni diplomanti dosljedno zarađuju više od onih sa srednjom ili nižom razinom obrazovanja.

Ali u kojoj mjeri razina obrazovanja utječe na dohodak diljem Europe?

Prema Eurostatu, medijan raspoloživog neto dohotka u EU-i, prilagođen veličini kućanstva, iznosio je 21.644 eura u 2024. To se odnosi na ukupan prihod kućanstva, nakon poreza i drugih odbitaka, koji je raspoloživ za potrošnju ili štednju. Obuhvaća zaradu od rada, ulaganja i novčanih socijalnih naknada.

Diplomanti zarađuju 38% više od onih sa srednjim obrazovanjem

Taj medijan godišnjeg neto dohotka znatno varira s obzirom na postignuto obrazovanje: 17.517 eura za niski stupanj, 21.401 euro za srednji i 29.490 eura za visoki. To znači da sveučilišni diplomanti u EU-u zarađuju 38% više od onih sa srednjim obrazovanjem i 68% više od onih s niskim obrazovanjem, prenosi Euronews.

Obrazovanje je grupirano u tri ISCED razine:

• Nisko (0–2): predškolsko, osnovno i niže srednje
• Srednje (3–4): više srednje i poslijesrednje nesveučilišno
• Visoko (5–8): tercijarno, uključujući sveučilišne diplome

Jaz u prihodima između visokog (tercijarnog) i srednjeg obrazovanja kreće se od 6% na Islandu do 62% u Turskoj. Među državama članicama EU-a, varira od 15% u Austriji do 57% u Litvi.

Regionalni trendovi: Istočna naspram nordijske Europe

Premija u zaradi visokoobrazovanih radnika u odnosu na one sa srednjim obrazovanjem pokazuje regionalni obrazac. Općenito, razlika u zaradi najveća je u istočnoj i dijelovima jugoistočne Europe, najmanja u nordijskim zemljama, a umjerena u zapadnoj Europi.

Uz Tursku (62%) i Litvu (57%), veliki jazovi pojavljuju se u Albaniji (54%), Rumunjskoj (51%), Bugarskoj i Crnoj Gori (po 48%), Latviji (44%) i Srbiji (40%). U tim zemljama sveučilišna diploma donosi značajnu dohodovnu premiju.

U nordijskim zemljama i dijelovima srednje Europe, jaz povezan s obrazovanjem relativno je malen: Island (6%), Norveška (9%), Švedska (16%), Danska (19%) i Austrija (15%).

Među pet najvećih europskih ekonomija, razlika između onih s visokim i srednjim obrazovanjem umjerena je i blizu prosjeka europodručja (31%).

U Italiji i Njemačkoj jaz iznosi 30%, Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi razliku od 33%, a Francuska i Španjolska po 34%.

Visoko naspram niskog obrazovanja: Širi jaz u zaradi

U EU-u, uspoređujući medijan godišnjeg neto dohotka, jaz između visokog i niskog obrazovanja širi se na 68%, u odnosu na 38% kod visokog u odnosu na srednje.

Među državama EU-a, jaz od niskog do visokog obrazovanja kreće se od 29% u Danskoj do 178% u Bugarskoj. Kada se uključi 36 zemalja, najmanje razlike zabilježene su na Islandu (14%) i u Norveškoj (24%).

Iako se omjeri i poredak zemalja mijenjaju, regionalni obrazac uočen u usporedbi visokog i srednjeg obrazovanja u velikoj mjeri ostaje isti i kod usporedbe visokog i niskog.

U sedam zemalja sveučilišni diplomanti zarađuju najmanje dvostruko više od onih s niskim obrazovanjem: Bugarska (+178%), Rumunjska (+148%), Srbija (+114%), Turska (+111%), Albanija (+108%), Sjeverna Makedonija (+106%) i Crna Gora (+100%).

Te zemlje također uglavnom imaju neke od najnižih minimalnih plaća u Europi.

Jaz je manji od 50% u osam zemalja: Island (14%), Norveška (24%), Danska (29%), Finska (36%), Nizozemska (41%), Švedska i Slovenija (po 48%) te Austrija (49%).

Širi jaz u zemljama s niskim dohotkom

Sveukupno, povezanost je umjerena, ali zemlje s nižim dohocima teže većim razlikama.

Primjerice, među visokoobrazovanima, 10 zemalja s najnižim medijanom godišnjeg neto dohotka su: Albanija (4.348 €), Sjeverna Makedonija (4.919 €), Crna Gora (6.429 €), Turska (7.542 €), Srbija (8.598 €), Mađarska (11.580 €), Slovačka (11.752 €), Rumunjska (12.463 €), Bugarska (12.569 €) i Grčka (14.166 €), piše Euronews.

Jaz između dohotka i razine obrazovanja

Razlike u poreznim i transfernim sustavima glavni su razlog zbog kojeg se jaz u neto dohotku između visokoobrazovanih i onih sa srednjim ili niskim obrazovanjem razlikuje među zemljama.

Dr. Gabriel Zajur, društveni stručnjak pri Agenciji Europske unije za temeljna prava, naglasio je ulogu "dizajna porezno-doprinosnog sustava" i istaknuo da se brojke odnose na prihode nakon poreza i transfera.

Struktura tržišta rada još je jedan čimbenik. Prema izvješću OECD-a Education at a Glance 2024., "specifični čimbenici poput snage sindikata, opsega kolektivnih ugovora i kvalitete radnog okruženja također imaju značajnu ulogu.“

Zajur je također ukazao na sektorsko pregovaranje, snažne minimalne standarde, znatne beneficije i aktivne politike zapošljavanja u nordijskim zemljama, Nizozemskoj i Austriji.

"Mala premija nije neuspjeh visokog obrazovanja; to je uspjeh socijalnog modela,“ ustvrdio je.

Zajur je pojasnio da u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj dualni tercijarno-strukovni sustavi obrazovanja i osposobljavanja (VET) mogu usmjeriti maturante s nižim obrazovanjem prema produktivnim i dobro plaćenim poslovima.

"Prihodi sa srednjim obrazovanjem rastu, sužavajući jaz s diplomantima bez potrebe za snažnom redistribucijom," dodao je.

U zemljama u kojima visokoobrazovani zarađuju znatno više od drugih, Zajur je naglasio utjecaj slabijih sigurnosnih mreža, većih razlika u produktivnosti među sektorima, veće neformalnosti i veće prisutnosti malih poduzeća.