Hrvatska je do kraja godine dužna Bruxellesu poslati Strateški plan poljoprivrede usklađen sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Ogroman novac stoji na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima i selu do 2027. godine, no za sada je malo informacija o tome u što će se i kako ona prioritetno ulagati. Detalje Strateškog plana poljoprivrede i odgovor na pitanje hoće li zelena tranzicija hranu učiniti još skupljom, a poljoprivredne proizvođače još nekonkurentnijima, u Točki na tjedan potražili smo u razgovoru s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i Miroslavom Kuskunovićem, konzultantom za poljoprivredu (Kombinat 1969).
Komentirajući Zajedničku poljoprivrednu politiku i kako će ona konkretno utjecati na prosječnog poljoprivrednika, ministrica Marija Vučković je rekla:
“Teško je opisati prosječnog, registrirano je oko 173.000 poljoprivrednih gospodarstava od kojih 110.000 podnosi zahtjeva za potpore. To je velik broj, mnogi su jako mala gospodarstva, a postoje i ona velika u europskom kontekstu. Naše su analize pokazale da se manja gospodarstva brže prilagođavaju. Poljoprivrednici su već godinama usklađeni sa zelenim ambicijama EU, no ovo vrijeme zahtijeva dodatne obaveze, brojni su noviteti… Hrvatska stoji bolje što se tiče upotrebe pesticida u odnosu na prosjek EU-a. No, ne treba se opustiti, treba sačuvati okoliš, a plan završiti tako da najbrže doprinosi ciljevima. Neformalnu verziju smo predali Komisiji, dobili smo niz komentara, poneku kritiku, a što se tiče situacije u Hrvatskoj, imali smo dva kruga konzultacija i sad imamo treću da se potaknu osjetljive teme.”
Na pitanje koje su to osjetljive teme, Miroslav Kuskunović je rekao:
“Hoće li se ograničiti veličina poticaja za velike i male, to je ključno pitanje. Ako veliki dobivaju ogromne novce, a uskrate im se, bit će zakinuti za taj dio novca. Činjenica je da imamo problema u stočarstvu, taj sektor je u najvećim problemima, treba ga revitalizirati i obnoviti. U ratarstvu smo jako dobri, ostvarujemo rekorde, ali tragedija hrvatske poljoprivrede je to što izvozimo sirovinu, nismo investirali u preradbene kapacitete da se sirovina preradi i dodije na dodanoj vrijednosti.”
Najveći problem u poljoprivredi tržište i nedostatak znanja
Jesu li strahovi poljoprivrednika opravdani, Vučković objašnjava:
VEZANE VIJESTI
“Govedarstvo očekuju posebni izazovi zbog okolišne politike, ali govedarska proizvodnja u Hrvatskoj nije samodostatna, proizvodnja mlijeka od 2013. pala je za 13%, na 50% smo potpora, uvozimo velike količine mesa. Ne želimo smanjiti govedarsku proizvodnju, planiramo rasti i u vrijednosti i količinama. Nismo planirali značajan porast broja grla, nego povezati ratarsku proizvodnju sa stočarskom. Po posljednjim natječajima vidimo da smo koncentrirani na tu problematiku.”
Govorili su i o mjerama i planovima za mlade poljoprivrednike.
“Radi se o velikim novcima, ali na terenu se čuje da je distribucija novca bila loša. Imamo cijepanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava gdje se prebacuje zemlja na druge članove obitelji. Najveći problem u poljoprivredi svih ovih godina je tržište i nedostatak znanja. Njima treba podrška i kroz savjetodavnu službu da bi se mogli nositi s konkurentima u EU-u. Trebaju nam mladi koji će se nositi s digitalizacijom, modernom tehnologijom i slično”, rekao je Kuskunović.
“Osim omotnice za izravna plaćanja posebna je operacija unutar drugog stupa. To je program ruralnog razvoja, odnosi se baš na investicijsku potporu za preuzimanje gospodarstava mladima. Planirali smo iz EU sredstava više od 79 milijuna eura uz dodatak nacionalnih sredstava”, dodala je Vučković.
“Ako će Europa imati 25% eko proizvoda, to će biti hiperprodukcija skupih proizvoda”
Govoreći o nacrtu poslanom u Bruxelles rekla je:
“Što se tiče investicijskog dijela, i dalje ćemo ulagati u preuzimanje novih tehnnologija, modernizaciju, restrukturiranje, preradu. Kad govorimo o prvom dijelu, najveći su izazovi eko sheme. Ponudili smo šest vrsta eko shema. To je primjena određenih agro okolišnih standarda iznad osnovnih praksi.”
VEZANE VIJESTI
Prema standardima EU do 2030. Hrvatska bi trebala imati 25 posto eko organskog uzgoja, no koliko je to realno?
“Hrvatska ima mogućnost, ali to će biti velik izazov. Izrađujemo nacionalni akcijski plan za ekološku poljoprivredu, prezentirat ćemo uskoro nove prijedloge vezane za ekološku hranu”, objasnila je Vučković.
Na pitanje postoji li strah među europskim poljoprivrednicima da eko poljoprivreda znači manje proizvodnje, Kuskunović je rekao:
“Imamo velike površine, a malu proizvodnju. Velik dio su pašnjaci koje ne prati proizvodnja. Oni dobivaju novce za neke površine, samo bi to trebalo napuniti stokom da to fukcionira. Austrija je već dosegnula standarde, njihov problem je da nemaju eko proizvode kome prodati. Ako će cijela Europa proizvoditi 25% eko proizvoda, to će biti hiperprodukcija skupih proizvoda. Eko poljoprivreda zahtijeva drugačiju proizvodnju, znanja i investicija, zato je skuplja.”
Komentirali su i može li naša struktura proizvođača ispuniti takve ciljeve.
“EU cilja rast površina, a treba ga pratiti rast organske, zdrave hrane koja je pristupačna cijenama većini stanovništva. Pametnim programiranjem moguće je to dobro povezati”, rekla je Vučković.
Kuskunović je dodao: “I u prethodnom periodu smo imali dosta novaca za poljoprivredu. No, imamo problem s tržištem. Hrvatsko tržište se otvorilo nabavci sirovina na svjetskim tržištima. Hvalili smo se kako otvaramo trgovačke centre, kvadrate, ali sa stranim trgovačkim lancima došla je njihova roba. Imamo dobru proizvodnju, ali ne možemo imati 50 vrsta bućinog ulja. Moramo se boriti za police trgovina, da imamo ponudu. Hrvatska ima prosječnu cijenu sto litara maslinovog ulja 700 ili 800 eura, prosjek EU je 400 do 500 eura, a u Portugalu i Španjolskoj je 200 do 300 eura. Sedamdesetih godina u Tunisu su naši agronomi pomagali kako napraviti plantaže maslina. Profilirali su se kao zemlja izvoza maslinovog ulja, dok mi oko 50% još uvijek uvozimo.”
Model blagdanskih bonova za kupnju kod OPG-ova
Ministrica je dodala da je problem prepoznat, da kvalitetu imamo, ali moramo povećati količinu ovako kvalitetne hrane po konkurentnim cijenama.
Zaključno, oboje su pozvali građane da, barem u blagdansko vrijeme, kupuju proizvode hrvatskih proizvođača.
“S obzirom na to da dolaze blagdani, pozvao bih potrošače da u blagdansko vrijeme kupuju domaće proizvode i bio bih sretan da svi bonovi koji idu u trgovačke lance, da napravimo model da se kupuje kod naših OPG-ova, to bi bila lijepa gesta”, naglasio je Kuskunović.
“Naše oznake jamče dokazanu kvalitetu. Pridružila bih se pozivu da se obraća pažnja na deklariranje. Ministarstvo poljoprivrede i Vlada će nastaviti strateški promatrati hrvatske poljoprivrednike ne samo izradom nacrta i propisa, stvorit ćemo jak prehrambeni lanac”, zaključila je ministrica Vučković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!