Prijedlog novog hrvatskog zakona o sjemenu krši pravo na očuvanje lokalnog sjemena, a Ministarstvo poljoprivrede "manipuliranjem stručnim pojmovima dovodi građane u zabludu", istaknuli su u petak iz inicijative "Sjeme je naše ljudsko pravo", iz koje pozivaju na odgodu donošenja tog zakona.

Uz napomenu da prijedlog zakona o sjemenu čeka prvo čitanje u Hrvatskom saboru, iz inicijative “Sjeme je naše ljudsko pravo” navode da im je potporu dalo 77 udruga s više od 25 tisuća članova i više od 13.850 potpisnika peticije – građana, udruga i predstavnika stručne javnosti, koji su prepoznali važnost te teme za prehrambenu suverenost RH. Unatoč brojnim nastojanjima inicijative, dijaloga između Ministarstva poljoprivrede i udruga i dalje nema, istaknuli su u priopćenju.

Kako navode, od samih početaka poljoprivrede, na poljoprivrednim se gospodarstvima odabire najbolji dio požetih usjeva za sjetvu iduće sezone, čuva se sjeme prilagođeno lokalnim uvjetima, kao i tradicijska znanja, pri čemu se sjeme i znanje slobodno razmjenjuju među proizvođačima.

Tako je nastala ukupna genetska raznolikost usjeva kakvu danas poznajemo, a koja je, kao i ukupna agrobioraznolikost danas, ugrožena i treba zaštitu jer ju potiskuju metode industrijske poljoprivrede, ističu.

Upravo radi toga, ustvrdili su iz inicijative, navedene tradicijske prakse i očuvanje lokalnog sjemena prepoznate su kao ljudsko pravo Deklaracijom Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, kao i u drugim međunarodnim dokumentima koje je Hrvatska dužna poštovati. To pravo je u svim ostalim zemljama Europske unije prepoznato, a pred nekoliko dana potvrdila ga je i reforma zakona o sjemenu u Italiji, napominju.

Tvrde i kako prijedlog novog hrvatskog zakona o sjemenu “to pravo krši s obrazloženjem da lokalno sjeme daje manji prinos i širi bolesti, te ga se naziva pogrdnim imenom ‘tavanuša’ i zabranjuje”.

Pozivaju se pritom i na nedavnu izjavu ministrice poljoprivrede Marije Vučković da su “mali proizvođači izuzeti od certificiranja i od dorade, kao i ekološka poljoprivreda, a da informacije koje se nekad prenose u javnosti nisu točne”.

“Manipuliranje stručnim terminima ‘certificirano sjeme’ i ‘certifikacija proizvodnje’ i ostalim izjavama građane se dovodi u zabludu i stvara privid lažne uzbune, ali tome ni približno nije tako”, poručuju iz inicijative.

Podsjećaju da prijedlog zakona predviđa da je sjeme s poljoprivrednog gospodarstva zabranjeno stavljati na tržište pa, kako kaže ministrica, ne treba proći sustav certifikacije proizvodnje. “Proizvođačima to niti nije sporno. Ono što ih muči jest stavka da sjeme koje proizvode za vlastite potrebe mora biti uzgojeno od kupljenog sjemena kojem je u postupku proizvodnje za tržište potvrđena kategorija (članak 16.1). Od toga nisu izuzeti ni mali proizvođači, iako oni neće trebati nositi sjeme na doradu”, pojašnjavaju iz inicijative.

“Poljoprivrednici jasno kažu da ne žele kupovati certificirano sjeme jer imaju svoje, a dobivaju odgovor da ne trebaju certificirati proizvodnju. Certificirano sjeme i certifikacija proizvodnje su dva različita pojma”, poručuju iz inicijative “Sjeme je naše ljudsko pravo”.

Dodaju kako je ekološka proizvodnja sjemena izuzeta od svih tih odredbi jer ju štiti europska uredba, koja pravno ima veću težinu od nacionalnog zakona.

Sjeme koje su naslijedili od svojih djedova i baka i čuvali tradicijskim metodama, poljoprivrednici više neće moći koristiti, osim ako je registrirano na nekoj od sortnih lista, upozoravaju iz inicijative.

Pritom navode da se na sortnoj listi trenutno nalazi svega 27 takvih sorata, i to isključivo povrća.

“Za njihovu registraciju potrebno je proći složenu proceduru uz stručnu pomoć. Dodatne sortne liste i novi kriteriji upisivanja koje Ministarstvo planira nisu ni blizu donošenja i naknadno će se rješavati pravilnicima. Već je sada jasno da ovako postavljen sustav neće moći zaštititi tradicijske sorte, pa je genetska raznolikost ugroženija nego ikad”, ustvrdili su iz inicijative te pozvali nadležne na odgodu donošenja zakona o sjemenu sve dok se isto pitanje ne uredi na europskoj razini.

Resornu ministricu su pak pozvali da javnosti objasni ograničenja koja se navode u članku 16.1.

Također, pitaju je zašto smatra opravdanim da Hrvatska ovakvim ograničenjima krši međunarodne standarde (UNDROP i ITPGRFA) i da jedina u cijeloj EU u zakonu o sjemenu ograničava upotrebu sjemena s poljoprivrednog gospodarstva.

“Stvaranje ovisnosti poljoprivrednika o industriji i oduzimanje prava da sami uzgajaju sjeme tradicijskim metodama od lokalnog materijala smanjuje otpornost prehrambenog sustava u uvjetima krize”, zaključuju iz inicijative.