Vrganji sadrže posebnu molekulu koja se pretvara u vitamin D, zbog čega bismo ih trebali jesti posebice zimi, kada je sunčeve svjetlosti manje.
Vrganj je jedna od najrasprostranjenijih gljiva našem području te se rado jede za doručak, ručak ili večeru. Dok su neke divlje gljive otrovne ili opasne za konzumaciju, vrganji su potpuno jestivi i vrlo traženi u kulinarskim krugovima.
Hrvatske šume obiluju vrganjima koji su poznati po svojim mesnatim klobucima i stručcima te imaju poseban okus koji se savršeno stapa s drugim namirnicama.
Idealno vrijeme za nabavu svježih vrganja je u proljeće ili jesen, ali u ostatku godine dostupni su i u osušenom obliku te bismo ih trebali jesti posebice preko zime. Naime, vrganji su, baš kao i gljive općenito, prepuni vitamina D kojeg nam u hladnijim mjesecima nedostaje zbog manjka sunčeve svjetlosti. Sadrže molekulu ergosterol koja se pretvara u vitamin D, što ne možemo naći ni kod jednog voća ili povrća.
Ljekovitost vrganja
Ove gljive odličan su izvor proteina i dijetalnih vlakana – 100 g vrganja sadrži dva grama vlakana i tri grama proteina. Pritom ova količina ima samo 25 kalorija, zbog čega su odlične za one koji žele smršavjeti. Osim vitaminom D, vrganji su bogati kalijem, kalcijem i željezom, vitaminom C, vitaminom A i vitaminima B kompleksa. U ovim gljivama postoje i određeni antioksidansi, poput beta-karotena i likopena.
Neke od glavnih prednosti konzumacije vrganja su:
– bore se protiv zatvora i probavnih problema
– antioksidansima se bore protiv oksidativnog stresa
– smanjuju upale u tijelu
– vitamin C u vrganjima poboljšava imunitet
– protuupalni spojevi u vrganjima pružaju olakšanje kod artritisa i istegnuća mišića
Osim toga, neka istraživanja pokazala su da redovita konzumacija vrganja može pomoći u ubijanju stanica raka debelog crijeva.
Gljive su jedna od najbogatijih izvora okusnih aminokiselina. Jelima daju specifičan okus te dostojno zamjenjuju meso, zbog čega su odličan izbor i za vegetarijance i vegane. Vrganji su najukusniji u rižotima, s tjesteninom, umacima, jelima s mesom, varivima i juhama. Jedno od najpoznatijih jela kontinentalne kuhinje je juha od vrganja koja posebno prija zimi jer nevjerojatno dobro krijepi. Radi se vrlo jednostavno, a mi smo pronašli dva odlična recepta koji ćete poželjeti raditi ponovo i ponovo.
Recept: Gusta juha od vrganja
Sastojci:
– 500 g očišćenih vrganja
– pola glavice luka
– 2 režnja češnjaka
– puna žlica narezanog suhog špeka
– malo crvene paprike
– malo ulja
– 2 srednja krumpira
– 1 dcl bijelog vina
– sol, papar, lovorov list
Priprema:
Na ulju prepržiti sitno narezan luk i špek te im potom dodati krumpir narezan na kockice. Na vatri lagano dinstati sastojke dok krumpir ne dobije staklasti izgled. Začiniti crvenom paprikom i vinom. Miješati dok alkohol malo ne ispari potom dodati gljive, zgnječen češnjak, sol, papar, lovor i vodu dok ne prekrije sve sastojke.
Juhu kuhati dok krumpir nije mekan.
Recept: Krem juha od vrganja
Sastojci:
– 1 luk
– 450-500 g svježih ili osušenih vrganja
– 2 krumpira
– 2 lovorova lista
– komadić celera (korijen)
– sol
– papar
– maslac, maslinovo ulje
– crvena paprika u prahu
– voda ili povrtni temeljac
Priprema:
Vrganje operite i narežite na komadiće. Luk nasjeckajte na sitno, celer naribajte, a krumpir ogulite i narežite na kockice. Na dno lonca stavite malo maslaca i maslinovog ulja te na njih luk i lovor. Dinstajte dok luk nije staklast te mu dodajte krumpir, celer i postupno podlijevajte vodom ili temeljcem. U juhu potom ubacite gljive i čekajte da omekšaju. Juhu posolite, popaprite i začinite crvenom paprikom.
Kad je krumpir mekan, sve usitnite štapnim mikserom i doradite začinima po želji. Ako je potrebno, juhi dodajte još vode do željene gustoće. Po želji je poslužite sa žlicom domaćeg vrhnja.
Dobar tek!
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!