Suho voće je ukusno, praktično za grickanje, dodatak je desertima i drugim jelima, puno je vlakana i antioksidanata. Istodobno obiluje šećerom i kalorijama i ako s njim pretjerujemo, možemo si napraviti štetu. Za neke je ono zdrav međuobrok, za druge ne puno bolje od bombona. Tako različite poglede priskrbilo si je svojim zgusnutim sastavom - tijekom procesa sušenja iz voća se uklanja gotovo sva voda, ono se stišće i postaje koncentrat energije.
Traje puno dulje od svježeg voća, posebno je praktično na poslu, putovanjima i svim prilikama u kojima nemamo pri ruci hladnjak, a odlično dođe i zimi, kada nam je izbor svježeg voća sužen. Najpopularnije su grožđice, suhe šljive i smokve, marelice i datulje, a tu su i druge vrste, primjerice, brusnice, banane, mango, ananas, jabuke, nerijetko i u ušećerenoj (kandiranoj) varijanti.
Koliko pojesti?
Sušenjem se mijenja omjer sastojaka plodova i oni postaju nutritivne bombice. Komad suhog voća sadrži otprilike jednaku količinu hranjivih tvari kao i komad svježeg, no zbijene su u puno manjem “pakiranju”, pa bismo trebali paziti da nas to ne zavara – okvirno se savjetuje ne pojesti više komada suhog voća nego što bismo pojeli svježeg. Ako su vaša mjera, primjerice, tri svježe marelice, onda pojedite i najviše tri sušene, piše Živim.
Gledano po težini pak suho voće može sadržavati do tri i pol puta više vlakana, minerala i vitamina od svježeg, pa samo jedno serviranje može dati više tih sastojaka (primjer su folati) od preporučenog dnevnog unosa. Iznimka je vitamin C čija se količina značajno gubi sušenjem voća.
Općenito, suho voće obiluje vlaknima i odličan je izvor antioksidanata, posebno polifenola, koji se povezuju s brojnim zdravstvenim dobrobitima – pozitivno djeluju na cirkulaciju i probavu, smanjuju oksidativnu štetu, a time i rizik za mnoge bolesti. To sve ne znači da više suhog voća pruža i više zdravlja – kao idealnu količinu međunarodno prihvaćene prehrambene smjernice preporučuju pojesti do 40 grama suhog voća na dan.
Dobrobiti za zdravlje
Zdravstvene dobrobiti suhog voća ovise o njegovoj vrsti, odnosno o hranjivim tvarima koje sadrži, baš kao i kod svježeg voća. No, suho voće ne osigurava volumen kao svježe, a ne pruža ni hidrataciju i ne osvježava.
Grožđice
Suho grožđe je vjerojatno najrasprostranjenije i najtraženije suho voće. Bogato je vlaknima, kalijem i brojnim za zdravlje dobrim biljnim tvarima. Ima nizak do srednji glikemijski indeks i nizak inzulinski indeks, što znači da nakon jela neće uzrokovati velike skokove razina šećera i inzulina u krvi. Studije pokazuju da jedenjem grožđica možemo pridonijeti snižavanju krvnog tlaka, boljoj kontroli šećera u krvi, smanjenju vrijednosti upalnih markera i kolesterola u krvi, kao i duljem osjećaju sitosti. Time pridonosimo i smanjenju rizika za pojavu dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti.
Suhe šljive
Vjerojatno su najpoznatiji prirodni lijek protiv zatvora stolice, no imaju i druge zdravstvene dobrobiti. Vrlo su hranjive, bogate vlaknima i stoga zasitne, a obiluju i kalijem, beta-karotenom (prekursor vitamina A) te vitaminom K. Moćan laksativni učinak zahvaljuju visokom sadržaju vlakana i sorbitola, šećernog alkohola prirodno prisutnog u nekim vrstama voća (primjerice, još u jabukama, višnjama, marelicama) te dokazano povećavaju učestalost pražnjenja crijeva i poboljšavaju konzistenciju stolice. Uobičajeni recept glasi: nekoliko suhih šljiva namočite u vodi preko noći, ujutro ih ocijedite i pojedite kao prvi obrok i to je to.
Nadalje, kao odličan izvor antioksidanata, suhe šljive mogu ometati oksidaciju LDL kolesterola i time pomoći u prevenciji srčanih bolesti. Zanimljivo je i da su bogate borom, elementom u tragovima koji nam je potreban za pravilan metabolizam kalcija, magnezija i fosfora, a svi su oni nužni za zdravlje kostiju. Ni suhe šljive ne bi trebale uzrokovati velike skokove razine šećera u krvi.
Marelice
U suhim marelicama sadržano je puno prehrambenih vlakana, zbog čega povoljno djeluju na probavu, kao i vitamina E i A koji su snažni antioksidanti. Pridonose zdravlju očiju, ali i kože te povoljno utječu na njezin svjež i pun izgled. I marelice sadrže bor te su korisne za održavanje potrebne snage i gustoće kostiju.
Smokve
Osim zbog odličnog okusa, suhe smokve zanimljive su i zbog zdravstvenih dobrobiti. I one obiluju vlaknima, što pogoduje probavi i duljem osjećaju sitosti, ali i kalcijem, mineralom najvažnijim za zdravlje kostiju, a tu su i visoke razine magnezija, kalija i fosfora. Zbog bogatstva antioksidanata, uključujući vitamin E, korisne su za kosu i kožu.
Datulje
Ovo voće u svježem obliku smatraju jednim od najzdravijih, a slično je i kad je sušeno. Suhe datulje odličan su izvor prehrambenih vlakana, kalija, željeza i više biljnih spojeva, a u svojoj se skupini namirnica ističu kao moguće najbolji (i najslađi) izvor antioksidanata, što znači da pridonose smanjenju oksidativnih oštećenja organizma. Imaju nizak glikemijski indeks te nakon što ih pojedemo ne dolazi do naglog skoka šećera u krvi. Tu je još jedna, možda neočekivana dobrobit od voća: otkriveno je da jedenje suhih datulja može skratiti vrijeme aktivne faze poroda, budući da olakšavaju širenje vrata maternice.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!