Hido Biščević: Tehnološki napredak je doveo do banalizacije politike i političke apatije

O knjizi su, uz autora, govorili i povjesničar Tvrtko Jakovina te u ime nakladnika Seid Serdarević.

Jakovina je istaknuo kako autor u knjizi analizira postupno pretvaranje posthladnoratovskoga optimizma u svijet bez jasnih pravila. Knjiga nije tek geopolitička studija nego i osobni zapis diplomata koji je izbliza promatrao kako se nade u globalni sustav raspadaju, dodao je.

Postratna arhitektura svjetskih odnosa je iscrpljena

Biščević smatra kako je arhitektura svjetskih odnosa uspostavljena nakon Drugoga svjetskog rata danas iscrpljena i neučinkovita. Vraćamo se politici sile i novoj podjeli svijeta na interesne sfere, napomenuo je i dodao kako Zapad, nekoć zamišljen kao moderna Atena, sve više poprima spartanske crte.

Ocijenio je kako je danas po prvi puta u posljednjih tridesetak godina više autoritarno upravljanih država nego demokratskih. Manje od osam posto svjetskog stanovništva danas živi u demokratskim društvima, napomenuo je i dodao kako su globalizacija i tehnološki napredak doveli do banalizacije politika i političke apatije stanovništva.

Smatra kako svijet prolazi kroz turbulentno razdoblje u kojemu se, na ruševinama starog poretka, velike sile nadmeću oko prevlasti nad određenim interesnim područjima.

Borba za utjecajem - najpostojanija sastavnica političke povijesti

Naglasio je kako su interesne sfere i borba za utjecajem nad određenim prostorima najpostojanija sastavnica političke povijesti. Ta je borba oblikovala državne politike, utjecala na sudbine cijelih naroda, napomenuo je i podsjetio na nekadašnju podjelu Afrike između velikih europskih kolonijalnih sila te prodor Sovjetskog Saveza u Srednju Europu nakon Drugog svjetskog rata. 

U knjizi "Veliki slom" Biščević analizira povijest odnosa Rusije sa Zapadom. Znatan dio knjige posvećen je uspomenama na Rusiju i Tursku, gdje je on devedesetih godina bio hrvatski veleposlanik te na Tadžikistan, gdje je bio šef misije Europske unije.

Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Fraktura.

Hido Biščević rođen je 1951. u Sarajevu. Bio je novinar i hrvatski diplomat. Diplomirao politologiju u Zagrebu. Radio je kao novinar Omladinskog tjednika, Poleta i Vjesnika. Od 1990. do 1992. godine bio je glavni urednik Vjesnika, odakle odlazi u diplomaciju. Veleposlanik je Republike Hrvatske u Turskoj od 1993. do 1995., te u Rusiji od 1997. do 2002. godine. Od 2020. godine veleposlanik je u Srbiji.