Zbog par visibaba kazna i do 4000 eura: Mnogi ne znaju da čine težak prekršaj, a inspektori već u akciji

Prvi topliji dani i povlačenje snijega otkrivaju prizore koji ostavljaju bez daha, od prostranih polja visibaba do šumskih proplanaka posutih ljubicama i jaglacima. Gotovo da ne postoji osoba koja u šetnji prirodom ne osjeti poriv da ubere barem maleni buketić ovih vjesnika proljeća za ukras u vazi. No, iako se čini da ih ima u izobilju, branje proljetnica strogo je regulirano i može dovesti do ozbiljnih novčanih kazni, piše Večernji list.

Problem je u tome što su proljetnice trajnice, višegodišnje biljke koje zimu preživljavaju pod zemljom u obliku lukovice, gomolja ili podanka. Njihov nadzemni dio svake godine odumire, a u proljeće izrasta novi. Sakupljanjem cijelih biljaka, pogotovo ako se iščupaju s lukovicom, one se trajno uklanjaju sa staništa, čime se značajno ugrožavaju njihove prirodne populacije.

Osim toga, one su ključan, prvi izvor hrane za pčele i druge važne oprašivače koji se bude nakon zime. Njihova ljepota najpotpunija je upravo u prirodi, gdje će ih i sljedeće godine moći promatrati novi naraštaji, dok u vazi uvenu za manje od jednog dana. Zbog svega toga, država je Zakonom o zaštiti prirode uvela stroga pravila koja mnogi još uvijek ne poznaju. Zakon razlikuje dvije glavne kategorije proljetnica. U prvu spadaju strogo zaštićene vrste koje je apsolutno zabranjeno brati, sakupljati, uništavati ili prodavati.

Na tom popisu nalaze se, između ostalih, prekrasna kockavica (Fritillaria meleagris) i velecvjetni kukurijek (Helleborus niger), ali i velebitska degenija, runolist i biokovsko zvonce. Njihovo branje dopušteno je isključivo u svrhe znanstvenog istraživanja uz posebno dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Svako drugo sakupljanje smatra se teškim prekršajem.

Druga kategorija obuhvaća takozvane zavičajne divlje vrste, u koje spadaju i najpoznatije proljetnice poput visibabe, mirisne ljubice, pasjeg zuba, drijemovca ili zvončića, šafrana, jaglaca i šumarica. Iako se njihovi buketići često mogu vidjeti na tržnicama, to ne znači da ih svatko smije slobodno brati u komercijalne svrhe. Za prodaju ili preradu obavezno je ishoditi dopuštenje nadležnog ministarstva.

Građanima je, međutim, dopušteno njihovo branje za osobne potrebe, ali u strogo ograničenim količinama. Prema pravilniku, dnevno je dozvoljeno ubrati najviše do pet stručaka (što se definira kao obuhvat palca i kažiprsta), do dva kilograma stabljika s listovima i cvjetovima ili do pet komada podzemnih dijelova poput lukovica.