Kriza prijeti Balkanu, hoće li doći do novih sukoba?

Regija 17. svi 201510:34 > 12:18
Tanjug/Zoran Žestić

Nova kriza prijeti Balkanu, posebno BiH, Makedoniji i Kosovu, jer neki lideri igraju na kartu nacionalizma, dok se sve više običnih građana okreće pram etničkim razilkama, koje su stvarale probleme u prošlosti, upozorava američki list Foreign Affairs.

List konstatira da je potrošeno dosta vremena na rješavanje otvorenih pitanja, koje nije donijelo očekivane rezultate. Kao najopasnije faktore za nestabilnost BIH, časopis navodi međuetničko radikalni islam, ruski utjecaj i međuetničko nepovjerenje. List ističe da neki od političara poduzimaju konkretne korake prema podjeli zemlje.

Vladajuće srpske i hrvatske stranke nedavno su objavile svoju posvećenost pritajenim separatističkim ciljevima. Tako se predočava da je parlament Republike Srpske već usvojio rezoluciju za separatistički referendum 2018. godine, uz napomenu da će taj referendum sigurno ponovno otvoriti neprijateljstva.

Kohezija BIH će ponovo biti na testu ovog ljeta, jer će u lipnju biti objavljeni dugo odlagani rezultati popisa, kada se može očekivati da će svaka nacionalnost tvrditi da je oštećena zbog sistemskih propusta.

U srpnju će biti obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici, a narednog mjeseca EU i MMF će objaviti reformu akcijskog plana, koja treba potaknuti smanjenje glomazne birokracije i drugih reformi. Javnost je odlučno protiv rezova u javnom sektoru i privatizacije javnih poduzeća.

Kosovo u “jadnom” stanju

Prepucavanja između Beograda i Prištine, koja su podržana odbijanjem pet članica EU da priznaju nezavisnost Kosova, zajedno s endemskom korupcijom ostavila su Kosovo u jadnom stanju, konstatira se u analizi.

Na desetine tisuća stanovnika Kosova je napustilo zemlju, zbog nedostataka povjerenja u budućnost, piše dalje Foreign Affairs.

Postoji opsanost od porasta radikalizma, međuetničkog ili čak unutaretničkog razdora, koje podržavaju ruski ili islamistički oportunisti, navodi list, dodajući da ako se to dogodi, SAD i europski diplomati će biti prisiljeni konačno odgovoriti na pitanje tko je izgubio na Balkanu.

N1

Umjesto da izgradi čvrste temelje da se riješe preostale prepreke za euroatlatske integracije, zapad je dozvolio da mlade zemlje regije ponovo počnu griješiti. Makedonija je dobar primjer za to“, navodi američki časopis.

Uz intezivnu međunarodnu pomoć, od izbijanja neprijateljstava između Makedonaca i Albanaca 2001. godine, postignut je napredak u izgradnji demokratskih institucija, ali je ekomonija zemlje ostala na neodrživom zaduživanju.

Radikalne opcije za ujedinjenje Kosova s Albanijom mogle bi ponovno otvoriti sukob sa Srbima, dok Bruxelles podržava kompromis. Istovremeno na Kosovu se primjećuje aktivnost radikalnih islamista koji siju strah u srcima Srba i umjerenih albanskih muslimana.

Postoji opasnost da će islamisti naći zajednički cilj s radikalnim albanskim nacionalistima, upozorava list.

Američki časopis smatra da Bruxelles i Washington trebaju pritisnuti albanske lidere da krenu naprijed s ključnim zakonskim reformama, dok dovode Beograd i Prištinu da pregovaraju, što je sada daleko manje teško nego 2013. godine. Razgovori su pokazali da kada Bruxelles napredak uvjetuje članstvom u EU, dolazi do napretka u njihovim odnosima, i Srbi i Albanci počinju se kretati prema kompromisu.