Zabrana burke i ograničenje ulaska izbjeglica na 200 tisuća na godinu samo su neki od zahtjeva koje će na svojoj klauzuri koja počinje danas raspraviti članovi desne stranke koja je već dugo sestrinska stranka vladajućeg CDU-a Angele Merkel, bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) bavarskog premijera Horsta Seehofera.
Klauzura počinje danas i traje dva dana, no poziv kancelarki jučer još nije bio upućen, što upozorava na to da je svađa između dvije demokršćanske stranke na vrhuncu i da je Njemačka ušla u predizbornu godinu u kojoj će pitanje izbjeglica biti jedno od najvažnijih. Hoće li umjerene njemačke stranke sad usvojiti rječnik antiimigrantske desnice, kao što je rastuća Alternative für Deutschland (AfD), čiji uspjeh u istočnonjemačkoj saveznoj državi Mecklenburg-Zapadna Pomeranija analitičari vide i kao početak kraja karijere Angele Merkel.
Do sada je Merkel uvijek vraćala popularnost, a ni sad zapravo nema jake osobe koja bi je mogla pobijediti. Velika koalicija desnog dvojca sa socijaldemokratima ionako bi mogla ostati i dalje na vlasti, no sad je u fokusu obiteljska svađa sestrinskih stranaka. Bavarci ističu kako su jedina stranka koja je od početka nepokolebljiva, dok se drugi moraju suočiti sa stvarnošću, navodi “Spiegel”.
Što želi Seehoferova stranka? Gdje god je to moguće, na otvorenom zabraniti burku za koju tvrde da je uniforma islamizma, zapreka integraciji i znak ugnjetavanja žena, što nesumnjivo jest, koji nije prihvatljiv u europskoj kulturi. CSU ne pristaje ni na liberalizaciju viza Turcima, iako je to jedan od Erdoğanovih uvjeta za zadržavanje izbjeglica.
No, Bavarci ipak žele takav sporazum oko izbjeglica, no Turska se, kažu, ne prestaje udaljavati od demokratskih vrijednosti. Dvostruko državljanstvo također je, kažu, jer čovjek ne može biti sluga dvaju gospodara. Ni djeca izbjeglica ne bi trebala automatski dobiti državljanstvo.
Slično kao što to predlažu hrvatski demografi, iako Hrvatska nema problema s navalom useljenika, useljenike bi Njemačka trebala birati i to tako da prednost imaju oni iz ‘zapadne kršćanske kulture’. Možda bi Bavarci primali ljude s mirnog i bogatog Zapada umjesto sa zaraćenog istoka i iz uništene Afrike. “Država mora sama odlučiti koga će uzeti, o tome ne odlučuju migranti”, ističu.
Ne bi dopustili ni izdvojena prava muslimanima, kao što je posebno vrijeme plivanja za muslimane, niti dopustiti odbijanje kontakta s liječnicama, policajkama ili učiteljicama. Seehofer već dugo traži i zakonsko ograničavanje broja useljenika na najviše 200 tisuća izbjeglica na godinu. Pravo na azil moralo bi biti vremenski ograničeno i vezano za stanje u zemlji matici. Na kraju, CSU traži i povratak graničnih kontrola sve dok zaštita vanjskih granica EU nije efikasna.
Dok Bavarci žele dignuti štit protiv najezde ljudi, Merkel je prije desetak dana izjavila kako je u godinu dana puno toga učinjeno na integraciji useljenika, ali da je još ostalo puno posla. Općine će za izbjeglice u tri godine dobiti sedam milijardi eura više, što i nije tako puno kad se uzme u obzir da je Njemačka u prvoj polovici 2016. ostvarila suficit od 18 milijardi eura, komentirala je nedavno Dagmar Engel za Deutsche Welle.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.