Strah me da će konzervativci, posebno Njemačka, uništiti Europu i europsku ideju, a sve zbog njihovog šokantnog nepoznavanja povijesti", kaže trenutno najpoznatiji svjetski ekonomist Thomas Piketty u intervjuu za Die Zeit.
Autor publicističkog megahita “Kapital u 21. stoljeću” u razgovoru za njemački dnevnik progovorio je o trenutnoj europskoj politici štednje, koju Njemačka nameće svim ostalim članicama Europske unije. Prema Pikettyju, radi se o debelo promašenoj politici.
VEZANE VIJESTI
“Njemačka povijest trebala bi biti od velike važnosti za današnje Nijemce. Pogledajmo povijest nacionalnog duga: Velika Britanija, Njemačka i Francuska su u nekom trenutku bile u situaciji u kojoj je danas Grčka, čak su bile i zaduženije. Prva lekcija koju možemo naučiti iz povijesti glasi da državni dugovi nisu novi problem. Bilo je mnogo načina vraćanja tih dugova, a ne samo jedan, kao što Berlin i Pariz žele da vjerujete”, izjavio je Piketty.
“Njemačkog gospodarskog čuda” ne bi bilo bez oprosta dugova
Upravo je Njemačka, kaže Piketty, najbolji primjer države koja nikad nije u potpunosti vratila svoj vanjski dug. Ponovilo se to i nakon Prvog, i nakon Drugog svjetskog rata. S druge strane Njemačka je, kaže Piketty, često tjerala druge da plate dugove, pa je tako zahtijevala ogromne reparacije od Francuske nakon Francusko-pruskog rata koji se vodio krajem 19. stoljeća.
“Kada čujem Nijemce kako govore da imaju vrlo moralan stav prema dugovima i da snažno vjeruju kako se dugovi moraju vratiti, tada pomislim da je sve to ogroman vic. Njemačka je zemlja koja nikad nije vratila svoje dugove. Nemaju pravo držati lekcije drugim nacijama”, kaže Piketty.
Dodaje kako su se kroz povijest iskristalizirala dva načina otplate dugova. Onaj koji se sada nameće Grčkoj, i drugi, puno lakši, koji je koristila i Njemačka.
“Jedan način vraćanja duga demonstriralo je Britansko carstvo u 19. stoljeću, nakon vrlo skupih ratova s Napoleonom. To je spora metoda koju sada preporučuju Grčkoj. Carstvo je vratilo dugove kroz strogu proračunsku disciplinu. To je uspjelo, ali trajalo je jako dugo. Više od sto godina su se Britanci odricali dva ili tri posto svog gospodarstva da vrate dugove, što je više nego što su ulagali u škole i obrazovanje. Druga metoda je mnogo brža i to je Njemačka dokazala u 20. stoljeću. A sastoji se od tri komponente: inflacije, posebnog poreza na privatno bogatstvo i djelomičnog oprosta dugova”, objašnjava Piketty.
Takozvano “njemačko gospodarsko čudo” je, objasnio je Piketty, utemeljeno upravo na oprostu dugova, što Nijemci danas odbijaju omogućiti Grčkoj.
“Nakon što je završio rat 1945. godine, Njemački dug iznosio je više od 200 posto BDP-a. Deset godina kasnije, ostao je vrlo mali dio: javni dug bio je manji od 20 posto BDP-a. U isto vrijeme i Francuska je izvela sličnu stvar. Nikad to ne bismo uspjeli postići tako brzo kroz fiskalnu disciplinu koju danas preporučujemo Grčkoj. Umjesto toga obje države koristile su drugu metodu koju sam spomenuo, a u kojoj je jedna od tri komponente i oporost dugova. Sjetite se samo Londonskog sporazuma iz 1953. kada je 60 posto njemačkog duga otpisano, a unutarnji dugovi su restrukturirani”, kaže Piketty.
“Da smo Nijemcima rekli da nisu prihvatili svoje greške, i dalje bi plaćali dugove”
Na komentar novinara Die Zeita da su njemački dugovi oprošteni zato što je svijet prepoznao da su visoke reparacije nakon Prvog svjetskog rata bile jedan od uzroka Drugog svjetskog rata, Piketty tvrdi da je to glupost. Kaže da je oprost dugova bio racionalna politička i ekonomska odluka, kojom je njemačkom narodu omogućeno da napokon gleda prema budućnosti.
Na opasku novinara Die Zeita kako mnogi Nijemci vjeruju da Grci i dalje nisu naučili lekciju, te kako žele nastaviti trošiti više nego što je realno, Piketty odgovara: “Da smo vama Nijemcima 50-ih rekli da niste na pravi način prihvatili svoje greške, i dalje biste otplaćivali dugove. Srećom, bili smo dovoljno inteligentni da to ne napravimo”. Također, Piketty dodaje da Njemačka ne samo da ne pokazuje sličnu milost prema Grčkoj, već na njenoj muci zarađuje posuđujući joj novac po komercijalnim kamatnim stopama, piše Index.hr.
