Dok se predsjednik Joe Biden zaokuplja kriznim situacijama, od Irana do Mjanmara, jedan aspekt njegovog pristupa upadljivo je dosljedan - izgradnja čvrste suradnje sa svojim saveznicima.

Nakon jednog mjeseca u Bijeloj kući, prerano je govoriti o “Bidenovoj doktrini”, no predsjednik je brzo izveo oštar zaokret od drske filozofije “Amerika na prvom mjestu” svoga prethodnika Donalda Trumpa, kojega je radovalo provociranje čelnika prijateljskih zemalja.

U svome prvom međunarodnom obraćanju, Biden je u petak na virtualnoj Konferenciji o sigurnosti u Münchenu, obećao da će “koordinirano djelovati sa svojim saveznicima i partnerima”.

“Dopustite da otklonim bilo kakvu sumnju: SAD će tijesno surađivati sa svojim partnerima iz Europske unije i glavnim gradovima diljem kontinenta – od Rima do Rige – kako bi se suočili s nizom zajedničkih izazova”, rekao je.

Biden se već pridružio Pariškom klimatskom sporazumu te je vratio SAD u Svjetsku zdravstvenu organizaciju jer je globalna suradnja ključna za njegove najvažnije prioritete poput borbe protiv covida-19 i klimatskih promjena.

U dugoočekivanom potezu obnavljanja diplomatskih odnosa s Iranom, State Department počinje djelovati od prijedloga Europske unije koja se ponudila da sazove neformalni sastanak po pitanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine koji je bio na rubu kolapsa nakon što se Trump povukao iz njega.

Nakon vojnog puča u Mjanmaru, državni tajnik Antony Blinken pozvao je na zajednički stav sa saveznicima, Indijom i Japanom, koje s Mjanmarom imaju odnos koji SAD želi izgraditi.

Biden je također otkazao Trumpov plan da povuče vojsku iz Njemačke, odlučio riješiti financijski problem koji je nastao u Južnoj Koreji zbog troškova američke vojne baze koja se tamo nalazi te je pokrenuo zajedničke konzultacije s Japanom i Južnom Korejom među kojima trenutno valdaju napetosti, kako bi zacrtao put prema rješavanju sjevernokorejske situacije.

Po pitanju konfrontacije sa sve uspješnijom Kinom i ljevičarskim čelnikom iz Venezuele Nicolasom Madurom, Bidenova politika nije se toliko promijenila od Trumpove, osim plana pridobivanja veće međunarodne podrške.

“Predsjednik Biden nije kritizirao Trumpovu strategiju jer nije bila dovoljno oštra prema Kini po pitanju trgovinske razmjene, nego zbog toga što je u tome bio usamljen, dok se u isto vrijeme sukobljavao sa svojim saveznicima i partnerima”, rekao je viši američki dužnosnik nakon što je Biden telefonski razgovarao s predsjednikom Xijem Jinpingom.

Biden se, međutim, simbolički udaljio od nekoliko saveznika koji su podržali Trumpa, a čije se politike kose s nekima od ciljeva njegove administracije, uključujući i čelnike Izraela, Saudijske Arabije i Turske.

Traženje povlastica od prijatelja

Bidenovo bavljenje diplomacijom teško da je iznenađenje. U karijeri u Washingtonu koja se proteže na pola stoljeća, ponosio se građenjem prijateljskih odnosa i u kampanji visoko je pozicionirao oživljavanje savezništava.

Prošlogodišnje istraživanje koje je uključivalo i Bidenove pomoćnike poput Jakea Sullivana, sada njegova savjetnika za nacionalnu sigurnost, otkrilo je da SAD treba “vratiti povjerenje američkih saveznika i partnera” te ih uvjeriti da se politike i sporazumi ne mijenjanju drastično sa svakom novom administracijom.

Bidenov angažman bio je trenutan. Jedan veleposlanik iz zemlje saveznice koji se nalazi u Washingtonu s oduševljenjem je rekao da je u gotovo dnevnom virtualnom kontaktu s administracijom, a Blinken se našalio u intervjuu na Nacionalnom javnom radiju da zbog svojih telefonskih razgovora State Department može biti sretan što je ugovorio “obiteljsku tarifu”.

Dužnosnici Bidenove administracije “provodili su nekoliko posljednjih godina radujući se mogućnosti osnaživanja savezništava, tako da mislim da je ovo vrlo usklađen napor”, rekao je Zachary Hosford iz Njemačkog Maršalova Fonda u SAD-u.

Bidenov angažman bit će dobrodošao čelnicima koji su “vjerovali da je Trump gledao savezništva gotovo potpuno kroz transakcijske leće”, rekao je Hosford.

No iskustvo Bidenova bivšeg šefa, Baracka Obame, pokazuje da ne treba preuveličavati vrijednost savezništava.

Obama je bio vrlo popularan u europskom javnosti, no i dalje je imao žestoke, iako uglađene sporove sa saveznicima po pitanju trgovine, fiskalne politike, potrošnje u svrhu obrane i brutalnih ratova u Libiji i Siriji.

Hosford očekuje od Bidena usklađene izjave sa saveznicima, no kaže da bi administracija također trebala potaknuti koordinirane poteze, poput sankcija kršiteljima ljudskih prava.

“Možemo imati puno snažniji učinak, ne samo simboličan, u slučajevima dužnosnika koji zaista čuvaju novac u inozemstvu”, rekao je.

“Puno je teškog posla koji se mora napraviti jer su savezništva sredstva za postizanje ciljeva, a ne ciljevi sami po sebi.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.