Europu muči težak slučaj onoga što bi se moglo nazvati "Trumpova iscrpljenost", odnosno, njegova nemogućnost nositi se adekvatno s problemom rata u Ukrajini. Naime, prošlo je samo pet tjedana otkako je američki predsjednik zapanjio Zapad pozivom Vladimiru Putinu da pokrene proces za koji je obećao da će donijeti kraj ratu. Samo, riječi nisu dovoljne i američki predsjednik to vjerojatno polako shvaća. Kako i ne bi kad ga u Rusiji potpuno ignoriraju.
Kao odgovor, ogorčeni čelnici Europske unije tražili su središnje mjesto za pregovaračkim stolom i izjavili da ne smije biti razgovora o Ukrajini bez Ukrajine. Ti su im ogorčeni zahtjevi odbijeni. Što je izazvalo dodatno ogorčenje jer su svjesni predodžbe o njima i izostanku snage unutar Europe.
Gotovo svakodnevno pristizala posljednja dva mjeseca pristižu neugodna iznenađenja, od Donalda Trumpa i njegovog zamjenika koji su javno maltretirali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu, do kritiziranja EU-a zbog pristupa krajnje desnim strankama, a zatim i najave novog vala carina na aluminij i čelik.
Na kraju su SAD i Ukrajina dovoljno zakrpali oštećene odnose da održe razgovore u Saudijskoj Arabiji i dogovore plan za 30-dnevno primirje, zaustavljajući sve borbe duž prve crte na kopnu, moru i u zraku. Postojao je samo jedan, gotovo neznatni uvjet za provedbu primirja od strane Ukrajine – Rusija bi se morala složiti s njim.
Ali kada je Trump ponovno razgovarao s Putinom ovaj tjedan kako bi pritisnuo za 30-dnevno primirje, ruski je vođa to odbio. Umjesto toga, Vladimir Putin je postavio niz naizgled nemogućih uvjeta zajedno s minimalnim obećanjem da neće napadati “energetsku infrastrukturu”. Zatim je odmah pokrenuo novo bombardiranje ukrajinskih gradova stotinama dronova i projektila. Iz Bijele kuće nije bilo ni glasa kritike.
Sljedeći dan, Trump je razgovarao sa Zelenskim u onome što je opisao kao vrlo dobar telefonski poziv koji je trajao oko sat vremena. Naglasio je da pregovori idu dobrim smjerom.
Ubrzo je i Zelenski obavijestio čelnike EU-a da su razgovori s Trumpom bili dobri, ali je ljutito odbacio Putinove zahtjeve da Ukrajina postane neutralna i smanji svoje vojne sposobnosti.
Nažalost, trenutno mu malo pomoći može pristići iz Europe jer je okupljanje Europskog vijeća pokazalo koliko su čelnici EU-a zapeli. Isključeni iz stvarne akcije između Trumpa, Putina i Zelenskog, nalaze se zarobljeni u samoizgrađenoj petlji ponekad bizarnih distrakcija i bore se da naprave napredak u pomoći Ukrajini ili ponovnom naoružavanju vlastitih vojski, piše Politico.
U službenim zaključcima summita istaknuta je potreba za hitnošću u povećanju domaće obrane. Ali nisu svi uvjereni u planove za strukturiranje novog programa zajmova od 150 milijardi eura potpore ulaganjima EU zemalja za obrambenu opremu proizvedenu u EU.
Španjolska očito želi redefinirati “obranu” kako bi mogla koristiti predloženo novčano ubrizgavanje za rješavanje problema rastuće razine mora i neregularnih migracija. Jedan prijedlog glavne diplomatkinje bloka Kaje Kallas, da zemlje dobrovoljno izdvoje do 40 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini ove godine, čini se da je propao.
Plan zajmova EU-a, kakav je sada, isključio bi trošenje eura na američko oružje, ali i na britanske proizvode, budući da Ujedinjeno Kraljevstvo više nije član bloka. U vrijeme kada London radi ruku pod ruku s Parizom na okupljanju mirovnih snaga za Ukrajinu, to se nekima čini kao birokratsko pretjerivanje.
U Bruxellesu dužnosnici kažu kako je rješenje da britanski premijer Keir Starmer potpiše sveobuhvatan sporazum o obrani i sigurnosti s EU-om na planiranom summitu u svibnju. Obje strane to žele. Ali za neke u EU-u postoji još jedna prepreka – taj sporazum, kažu diplomati iz određenih obalnih zemalja, također mora pokriti nove aranžmane za stvari poput ribolovnih prava. Dakle, budućnost europske obrambene suradnje još bi mogla biti zaustavljena klasičnim sporom oko ribe iz Brexita.
Govoreći privatno, diplomati i dužnosnici izvijestili su da je ovaj tjedan u Bruxellesu postojao novi i sumorni osjećaj “realizma”. Europljani sada shvaćaju da nikada neće biti dio mirovnih pregovora koje Trump ima na umu, i čini se da neće moći zamijeniti potporu koju je Amerika pružila Kijevu u smislu vojne pomoći, bez obzira što Kallas želi.
U Ujedinjenom Kraljevstvu Starmer se sastao s vojnim planerima koji rade na naporima da se dizajnira potencijalna vojna sila sastavljena od zemalja poput Britanije i Francuske kako bi se pomoglo jamčiti budući mir od ruskog napada. Ipak, čak ni on nije zvučao sigurno, više puta kvalificirajući komentare riječima “ako bude sporazuma”.
“Nadamo se da će biti sporazuma. Ali ono što znam je da ako bude sporazuma, vrijeme za planiranje je sada. Nije nakon što se postigne sporazum. Svjestan sam da sporazum može biti u fazama”, ustvrdio je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovno će okupiti čelnike sljedeći tjedan na najnovijem summitu “koalicije voljnih”, u slučaju da jednog dana budu potrebni mirovnjaci.
U Washingtonu, u međuvremenu, Trump ostaje miran dok Putin nastavlja bombardirati Ukrajinu i potpuno ignorirati pozive na mir koji su mu upućeni. Dakle, čini ono na što je Zelenski u Ovalnom uredu opisao kroz konkretne primjere iz bliže i dalje prošlosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!