Hoće li Europa kazniti Izrael? Počela prva uhićenja, belgijski kralj: Gaza je sramota za čovječanstvo

Prekretnica u Belgiji - uhićenje dvojice IDF-ovih vojnika

Prekretnica se dogodila prošlog vikenda, kada su belgijske vlasti uhitile dvojicu izraelskih vojnika osumnjičenih za ratne zločine, što se smatra povijesnim iskorakom u primjeni univerzalne jurisdikcije nad pripadnicima izraelske vojske.

Naime, dvojica vojnika uhićena su na festivalu Tomorrowland u belgijskom gradu Boom. Prijave protiv njih podnijele su zaklada Hind Rajab (HRF) i Mreža za globalno pravno djelovanje (Glan), nevladine organizacije koje dokumentiraju i procesuiraju ratne zločine.

„Ovo je prvi put da neka europska zemlja priznaje univerzalnu nadležnost nad izraelskim vojnicima i djeluje odlučno – uhićuje ih i dovodi u policijsku postaju na ispitivanje“, izjavio je Dyab Abou Jahjah, direktor HRF-a za Bliski istok, prenosi Nova.rs.

Njegova kolegica, viša pravna savjetnica u Glanu, Dearbhla Minogue, dodala je: „Ovo su najvažniji koraci prema odgovornosti od početka genocida.“

Optužbe uključuju korištenje civilnog stanovništva kao živih štitova i namjerno uništavanje civilne infrastrukture u Gazi i Libanonu. Ključni dokazi dolaze s društvenih mreža samih vojnika: jedan je objavljivao snimke uništenja, dok je drugi pozirao pokraj Palestinca kojeg je jedinica koristila kao štit.

Organizacije HRF i Glan najavljuju daljnji pritisak: „Pravda ne smije stati ovdje – odlučni smo u tome da je provedemo do kraja“, poručili su u priopćenju.

Pravna osnova za uhićenje

Belgijsko Savezno tužiteljstvo priopćilo je da je djelovalo na temelju novog članka zakona o kaznenom postupku (članak 14/10), koji je stupio na snagu 28. travnja 2024. Ovaj zakon omogućuje pokretanje postupka za zločine počinjene izvan Belgije, ako su prekršene Ženevske konvencije iz 1949. ili Konvencija protiv mučenja iz 1984.

Tužiteljstvo je, nakon primitka dokaza, naložilo policiji da identificira i ispita osumnjičene. Nakon ispitivanja, vojnici su pušteni na slobodu, ali istraga se nastavlja.

HRF tvrdi da posjeduje više od 8.000 dokaza o ratnim zločinima izraelskih snaga u Gazi od listopada 2023. Iako su prethodno podnosili prijave u više europskih i latinoameričkih zemalja, ovo je prvi slučaj koji je rezultirao uhićenjem.

Oglasio se i belgijski kralj

Mnoge europske zemlje počinju otvorenije govoriti o zločinima u Gazi. Uhićenje izraelskih vojnika poklopilo se s dramatičnim izjavama europskih lidera. Belgijski kralj Filip opisao je stanje u Gazi kao „sramotu za čovječanstvo“ i pozvao na hitan kraj humanitarne krize. Riječ je o neuobičajeno jasnoj i direktnoj izjavi jednog monarha.

„Pridružujem se svima koji osuđuju ozbiljna humanitarna kršenja u Gazi, gdje nevini ljudi umiru od gladi i pogibaju pod bombama dok su zarobljeni u svojim enklavama. Situacija traje predugo. To je sramota za cijelo čovječanstvo. Podržavamo poziv glavnog tajnika UN-a da se ova nepodnošljiva kriza odmah okonča“, rekao je kralj u Bruxellesu.

Diplomatski pritisci rastu

Samo dan kasnije, 28 ministara vanjskih poslova – uključujući predstavnike 20 članica EU, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Japana i Novog Zelanda – potpisalo je zajedničku izjavu u kojoj najoštrije osuđuju izraelski pristup distribuciji humanitarne pomoći.

„Neprihvatljivo je da je više od 800 Palestinaca ubijeno pokušavajući doći do hrane i vode“, navodi se.

U izjavi pozivaju na trenutno primirje, oslobađanje talaca i nesmetanu humanitarnu pomoć. Kritizirali su izraelski model distribucije pomoći kao „opasan, destabilizirajući i dehumanizirajući“.

Lammy: Nema vojnog rješenja

Britanski šef diplomacije David Lammy izjavio je kako „nema vojnog rješenja“ te da sljedeće primirje mora biti „posljednje“.

Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je optužbe i ponovno optužilo Hamas, no sve više europskih lidera odbacuje takvo objašnjenje.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je da je izraelskom kolegi prenio „najdublju zabrinutost zbog katastrofalne humanitarne situacije“ i pozvao na hitnu provedbu dogovorenog mehanizma pomoći.

Kaja Kallas: Potrebni su mjerljivi pomaci

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas na platformi X napisala je: „Ubijanje civila koji traže pomoć u Gazi je neopravdano.“

Tijekom razgovora s izraelskim kolegom Gideonom Sa'arom naglasila je da izraelske obrambene snage (IDF) moraju prestati napadati mjesta na kojima se dijeli humanitarna pomoć.

„Vidimo neke pozitivne znakove u pogledu graničnih prijelaza, električne opskrbe i povećanog broja kamiona pomoći. Ali potrebni su stvarni dokazi poboljšanja na terenu. Neophodna su konkretna, mjerljiva poboljšanja u svakodnevnom životu civila“, rekla je Kallas.

Najavila je i moguće mjere poput: suspenzije trgovinskih odnosa, ograničavanja studentskih razmjena i pojačanog nadzora humanitarnih isporuka.

„Moramo znati mehanizme kontrole. Ne može to biti samo popis dobrih namjera“, upozorila je.

Slovenija zabranila ulazak izraelskim ministrima

U još jednom presedanu, Slovenija je postala prva članica EU koja je zabranila ulazak izraelskim ministrima zbog „genocidnih izjava“. Ministar za nacionalnu sigurnost Itamar Ben Gvir i ministar financija Bezalel Smotrich proglašeni su personama non grata.

Slovenska vlada navela je kako su njihovi javni istupi i politički stavovi izravno u suprotnosti s temeljnim vrijednostima ljudskih prava, međunarodnog prava i vanjske politike EU.

„Njihove izjave ne samo da ignoriraju patnju palestinskog naroda, već je aktivno potiču i produbljuju. Ne možemo i nećemo šutjeti pred pozivima na etničko čišćenje“, poručila je ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon.

Mjera je izazvala oštre izraelske reakcije, ali i podršku brojnih europskih pravnih organizacija. Fajon je naglasila kako je riječ o „prvom konkretnom koraku u EU kojim se izraelski ekstremizam sankcionira politički“.

Slovenija - zagovornica palestinskih prava

Slovenija se već istaknula kao glasna zagovornica prava Palestinaca. U svibnju 2025. predsjednica Nataša Pirc Musar osudila je izraelske akcije u Gazi kao „genocid“ i zatražila jaču reakciju EU. Slovenija je također među prvim europskim državama koje su priznale Palestinu – zajedno s Irskom, Norveškom i Španjolskom.

Ben Gvir i Smotrich poznati su po radikalnoj retorici: zagovaraju ponovnu kolonizaciju Gaze, ukidanje pomoći Palestincima i potpunu vojnu kontrolu nad Zapadnom obalom.