Iranski predsjednik: Nemamo izbora nego premjestiti glavni grad iz Teherana

Masoud Pezeshkian rekao je u četvrtak da je taj prijedlog prošle godine iznio vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hameneiju. Priznao je da je prijedlog naišao na brojne kritike, ali je ustvrdio da su se problemi s resursima toliko nagomilali da Iran sada ima obvezu premjestiti glavni grad i da nema drugog izbora, piše Guardian.

Svoje je izjave dao tijekom posjeta pokrajini Hormozgan, koja se nalazi na obali Perzijskog zaljeva nasuprot Dubaiju.

"Ova regija smještena je na obalama Perzijskog zaljeva i omogućuje izravan pristup otvorenim morima te razvoju trgovinskih i gospodarskih odnosa. Ako drukčije sagledamo kapacitete ovog područja, možemo stvoriti vrlo prosperitetnu i naprednu regiju. Nije dovoljno prihvatiti sadašnje stanje i ne izraditi znanstvenu, preciznu i domaću kartu za budućnost“, rekao je.

Teheran je suočen s krizom vode

"Problemi s kojima se zemlja trenutno suočava zahtijevaju da usmjerimo put razvoja prema Perzijskom zaljevu. Teheran, Karaj i Qazvin trenutno se suočavaju s krizom vode, a ta se kriza ne može lako riješiti."

Teheran je narastao u grad s više od 10 milijuna stanovnika i troši gotovo četvrtinu iranskih zaliha vode.

Prijašnji predsjednici također su otvarali pitanje preseljenja glavnog grada, uključujući Hassana Rouhanija, koji je čak izradio plan s nekoliko opcija.

Pezeshkian već dugo upozorava na pogoršanje vodne krize u Iranu. U četvrtak je rekao: "Prošle godine količina padalina iznosila je 140 mm, dok je standard 260 mm; to znači da su oborine pale za oko 50 do 60%. Ove godine situacija je jednako kritična." Neke nedavne procjene govore da će količina padalina 2025. biti tek nešto ispod 100 mm.

Dodao je: "Smanjenje količine vode u akumulacijama, isušivanje pojedinih bunara i visoki troškovi prijenosa vode iz drugih područja ukazuju na potrebu promjene pristupa. Ako bismo željeli dopremati vodu iz ovog područja u Teheran, cijena po kubičnom metru iznosila bi do 4 eura.“

Niska količina oborina, povećano isparavanje

Teheranske brane inače su osiguravale 70% vodoopskrbe glavnog grada, dok je preostalih 30% dolazilo iz podzemnih izvora. No, niska količina oborina i povećano isparavanje smanjili su udio brana i povećali pritisak na podzemne vode.

Predsjednik je rekao: "Razvoj bez razmatranja utjecaja na resurse i rashode rezultirat će samo razaranjem. Ako netko ne može uspostaviti ovu ravnotežu, njegov je razvoj osuđen na propast.

U nekim područjima tlo se sliježe i do 30 cm godišnje. To je katastrofa i pokazuje da nam voda ispod nogu nestaje.“