Japan na 6.000 metara pronašao blago koje bi moglo promijeniti sve: "Značajno postignuće"

Ovo otkriće dolazi u trenutku rastućih napetosti između Japana i Kine, najvećeg svjetskog dobavljača rijetkih zemnih elemenata. Sediment koji sadrži rijetke zemne elemente izvučen je s morske dubine od 6.000 metara tijekom japanske testne misije, objavila je vlada u ponedjeljak, 2. veljače, dok Tokio nastoji smanjiti ovisnost o Kini kada je riječ o tim vrijednim mineralima.

Japan navodi da je ova misija prvi pokušaj u svijetu vađenja rijetkih zemnih elemenata s tako velike dubine. „Analizirat će se detalji, uključujući točnu količinu rijetkih zemnih elemenata u uzorku“, izjavio je glasnogovornik vlade Kei Sato, ocijenivši to kao „značajno postignuće u smislu gospodarske sigurnosti i sveobuhvatnog razvoja pomorskih kapaciteta“.

Uzorak je prikupljen znanstvenim brodom za dubokomorsko bušenje Chikyu, koji je prošlog mjeseca isplovio prema udaljenom pacifičkom otoku Minami Torishima, području za koje se vjeruje da okolna morska dna skrivaju bogata nalazišta vrijednih minerala. Ovo se događa u trenutku kada Kina – daleko najveći svjetski dobavljač rijetkih zemnih elemenata – pojačava pritisak na Japan nakon što je premijerka Sanae Takaichi u studenome sugerirala da bi Tokio mogao vojno reagirati na eventualni napad na Tajvan, koji je Peking obećao staviti pod svoju kontrolu silom ako bude potrebno, piše Le Monde. 

Peking je blokirao izvoz u Japan tzv. „dobara dvojne namjene“, koja mogu imati i vojnu primjenu, što je u Japanu potaknulo zabrinutost da bi Kina mogla ograničiti opskrbu rijetkim zemnim elementima, od kojih se neki nalaze na kineskom popisu robe dvojne namjene.

Rijetki zemni elementi – skupina od 17 metala koje je teško izdvojiti iz Zemljine kore – koriste se u svemu, od električnih vozila i tvrdih diskova do vjetroturbina i projektila.

Geopolitički alat Kine

Procjenjuje se da područje oko Minami Torishime, koje se nalazi u japanskim gospodarskim vodama, sadrži više od 16 milijuna metričkih tona rijetkih zemnih elemenata, što je, prema poslovnom dnevniku Nikkei, treća najveća svjetska zaliha.

Ta bogata nalazišta navodno sadrže zalihe disprozija dovoljne za oko 730 godina – metala koji se koristi u snažnim magnetima za pametne telefone i električne automobile – kao i itrija za približno 780 godina, koji se upotrebljava u laserima, navodi Nikkei.

Kina već dugo koristi svoju dominantnu poziciju u sektoru rijetkih zemnih elemenata kao geopolitički alat, uključujući i tijekom trgovinskog rata s administracijom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Kina sudjeluje s gotovo dvije trećine u svjetskoj proizvodnji rijetkih zemnih elemenata te s čak 92 % u globalnoj proizvodnji rafiniranih rijetkih zemnih metala.