Kako bi mogao izgledati mirovni sporazum za Ukrajinu?

Kako bi mirovni sporazum mogao izgledati?

Tko bi dobio koje teritorije?

Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., kontrolira oko 116.000 četvornih kilometara, odnosno više od 19% Ukrajine, prema podacima ruske vojske.
To je samo jedan postotni bod više nego prije dvije godine, ali ruske snage napredovale su 2025. najbržim tempom od 2022., prema proukrainskim kartama, iako Kijev tvrdi da je ljudski gubitak za Rusiju bio velik. Rusija pak tvrdi da je gubitak za Ukrajinu bio velik, piše Reuters.

Rusija navodi da su Krim, koji je Moskva anektirala 2014., zatim regije Donjeck i Luhansk - zajedno poznate kao Donbas - kao i regije Zaporižja i Herson sada pravno dio Rusije. Ujedinjeni narodi rekli su da su te aneksije nezakonite prema međunarodnom pravu te da ih većina međunarodne zajednice ne priznaje.

Rusija također kontrolira dijelove dodatnih ukrajinskih regija poput Harkiva, Sumija, Mikolajiva i Dnipropetrovska, no nije ostvarila cilj potpune kontrole nad regijom Donbas.

Prema početnom prijedlogu od 28 američkih točaka, Ukrajina bi bila obvezna povući se iz snažno utvrđenih dijelova Donbasa koje kontrolira - oko 5.000 četvornih kilometara - a to područje postalo bi neutralna demilitarizirana buffer zona, međunarodno priznata kao ruski teritorij.

Prema tim prijedlozima, Krim, Luhansk i Donjeck bili bi priznati kao de facto ruski, uključujući i od strane Sjedinjenih Država. Ruski dobitci u Zaporižju i Hersonu do prve linije također bi bili priznati „de facto“.

Prema protuprijedlogu europskih sila, koje su početni američki plan smatrale izrazito proruskim, Ukrajina bi se obvezala da neće silom vraćati teritorije pod ruskom kontrolom.

Dodatni skup prijedloga zatim su raspravili američki i ukrajinski dužnosnici, a Zelenski je rekao da su razgovori na Floridi "pročistili“ okvir mirovnog sporazuma razvijen u Ženevi.

Zelenski je priznao da bi neki teritoriji pod ruskom okupacijom mogli biti priznati kao privremeno de facto okupirani, no isključio je bilo kakvo de jure priznanje. Odbacio je mogućnost davanja teritorija, za što kaže da nema mandat, te je pozvao zapadne saveznike Ukrajine da ne nagrađuju Rusiju zbog njezina rata u Ukrajini.

Što je s NATO-om?

Jedan od ključnih Putinovih zahtjeva za okončanje rata jest da se zapadni lideri pismeno obvežu da će prestati širiti NATO, vojni savez pod vodstvom SAD-a, prema istoku. Ruski dužnosnici navode da je tadašnji američki državni tajnik James Baker 1990. dao takvo uvjeravanje sovjetskom čelniku Mihailu Gorbačovu.

Početni američki mirovni prijedlozi sadržavali su klauzulu prema kojoj se NATO više neće širiti, da bi Ukrajina u svoj Ustav trebala unijeti odredbu da se neće pridružiti NATO-u, te da bi NATO u svoje statute trebao uključiti odredbu da Ukrajina neće biti primljena u budućnosti. Ukrajina bi dobila kratkoročni povlašteni pristup europskom tržištu dok se razmatra njezin zahtjev za ulazak u Europsku uniju.

Europski protuprijedlog značajno mijenja NATO odredbe iz nacrta američkog prijedloga: navodi se da bi članstvo Ukrajine u NATO-u ovisilo o konsenzusu među članicama NATO-a.

NATO čelnici su 2008. godine dogovorili da će Ukrajina i Gruzija jednog dana postati članice. Ukrajinski je parlament 2018. izglasao uvrštavanje cilja pristupanja NATO-u u ustav.

Trump je rekao da je prijašnja američka podrška ukrajinskom nastojanju da se pridruži NATO-u bila jedan od uzroka rata, te je naglasio da Ukrajina neće dobiti članstvo.

NATO kaže da je na pojedinačnim državama da odluče žele li se pridružiti savezu.

Kako bi funkcionirala sigurnosna jamstva?

Ukrajina kaže da joj je potrebno snažno sigurnosno jamstvo kako bi spriječila novi ruski napad. Rusija je zatražila ograničenja veličine ukrajinske vojske i tvrdi da bi Ukrajina trebala biti neutralna.

Sjedinjene Države bile su oprezne prema sigurnosnim jamstvima koja bi Zapad mogao vezati uz mogući budući rat između NATO-a i Rusije zbog Ukrajine.

Ukrajina i njezini europski saveznici rekli su da Moskva nije pouzdan jamac te da bi neutralnost Ukrajine ostavila Europu ranjivom. Rusija, pak, tvrdi da se Ukrajini i europskim silama ne može vjerovati.

Moskva je također zahtijevala zaštitu za ruske govornike i pravoslavne vjernike. Kijev odbacuje bilo kakva ograničenja svojih oružanih snaga i navodi da ruski govornici već imaju svu potrebnu zaštitu.

Što je s novcem i zamrznutom ruskom imovinom?

Početni američki prijedlozi navode da bi se Rusija, koja je pod zapadnim sankcijama zbog rata, ponovno integrirala u globalno gospodarstvo i pozvala da bude dio G8, neformalnog foruma koji okuplja Rusiju i skupinu sedam bogatih zemalja. Članstvo Rusije u G8 suspendirano je 2014. nakon što je anektirala Krim. Sjedinjene Države su u svojim početnim prijedlozima rekle da će s Rusijom sklopiti dugoročni sporazum o razvoju "energije, prirodnih resursa, infrastrukture, umjetne inteligencije, podatkovnih centara, projekata vađenja rijetkih zemljanih metala na Arktiku i drugih obostrano korisnih korporativnih prilika". Čelnici Europske unije traže dogovor o planu korištenja zamrznute ruske imovine koja se drži u Europi kao osnove za zajam Ukrajini od 140 milijardi eura. Ruski dužnosnici rekli su da bi takav potez bio nezakonit.

PROČITAJTE VIŠE