Od srpnja ove godine, Srbija, koja je od početka ruske invazije na Ukrajinu jedan od centara ruske emigracije, prepoznala je najmanje tri Rusa kao "prijetnju nacionalnoj sigurnosti". Zbog toga im je naloženo da napuste Srbiju ili im je oduzeta dozvola za boravište.
Ruski servis BBC-ja piše o tome kako bi prorusko raspoloženje u Srbiji moglo utjecati na mogućnost ostanka u zemlji onih koji se ne slažu s ratom protiv Ukrajine.
Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije objavilo je da je više od 370.000 Rusa ušlo u zemlju u razdoblju od veljače 2022. (početak invazije) do travnja 2023. godine. Od svibnja, više od 30.000 ih je imalo boravišnu dozvolu.
Iako je Srbija jedno od utočišta za Ruse, kroz proteklih nekoliko mjeseci srpske vlasti navele su da su najmanje tri ruska državljana bili “prijetnja nacionalnoj sigurnosti” – politički aktivisti Pjotr Nikitin i Vladimir Volohonski, kao i biznismen Jevgenij Iržanski. Ujedinjuje ih organizacija masovnih događaja – antiratnih skupova ili koncerata, čiji se sudionici protive ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Nikitin od 2016. godine živi u Srbiji, a osim ruskog državljanstva ima i nizozemsko. Njegova deca su državljani Srbije. Druga dvojica su se u Srbiju preselili u proljeće 2022. nakon što su dobili privremenu boravišnu dozvolu. Sada pokušavaju osporiti odluke srbijanskih vlasti o njihovom protjerivanju.
Višesatna ispitivanja
Iržanski je u lipnju morao na ispitivanje u srbijanski MUP, a ispitivanje je trajalo satima. Zanimale su ih kako činjenice iz njegove biografije – podaci o roditeljima, mjestu studiranja i rada, tako i ono što se tiče njegovog političkog položaja i života u Srbiji. Između ostalog, ispitivali su ga i o odnosu prema Vladimiru Putinu i Alekseju Navaljnom. Nekoliko tjedana nakon ispitivanja produljena mu je boravišna dozvola za godinu dana.
U kolovozu je pozvan na novi razgovor, ovaj put u Odjel za rad sa strancima Ministarstva unutarnjih poslova. Objašnjeno mu je da je to standardna procedura za one koji imaju boravišnu dozvolu za samostalne poduzetnike, a i sam Iržanski je kazao da su se pitanja odnosila na njegov posao.
“Nakon toga je zaposlenik otišao, a kada se vratio, rekao je da mi je poništena boravišna dozvola i tražio da potpišem papir s odlukom o protjerivanju iz Srbije. U putovnici je bila naljepnica za boravak, na sljedećoj stranici pečat o uručenju rješenja o napuštanju Srbije do 4. rujna uz zabranu ulaska godinu dana”, kazao je on.
Nitko mu nije objasnio zašto je došlo do toga. U rješenju Ministarstva unutarnjih poslova navodi se da je prepoznat kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti Srbije. “Možda je stvar u mojoj antiratnoj poziciji i radu s onim glazbenicima koji su nepoželjni u Rusiji”, smatra Iržanski.
MUP Srbije nije komentirao ove događaje za BBC.
Iza prijetnje sigurnosti su političke motivacije?
Na mjestima događaja koje je organizirao Iržanski, aktivisti neprofitnog antiratnog Ruskog demokratskog društva (RDS) dijelili su letke prikupljajući novac za pomoć ukrajinskim izbjeglicama.
Ova organizacija sebe naziva “glasom ruske dijaspore” u Srbiji. Na jednom od masovnijih okupljanja – mimohodu Rusa u Beogradu protiv rata krajem prosinca, prikupljeno je više od šest tisuća eura, a novac je potrošen na kupnju generatora za Ukrajinu.
Jedan od osnivača ovog Društva, Nikitin, navodi da na početku nisu osjećali bojazan zbog sudjelovanja u prosvjedima. “Objašnjavali smo ljudima da nema razloga za brigu. Ovo nije Rusija, ovdje vas policija štiti.”
No, i to se promijenilo u posljednjih nekoliko mjeseci. Nikitin, koji je već sedam godina u Srbiji, dobio je zabranu ulaska u zemlju u srpnju. U beogradskoj zračnoj luci uručeno mu je rješenje MUP-a o zabrani prelaska državne granice. Nikitin se obratio odvjetniku koji je pripremio tužbu. Dok je čekao odluku o žalbi, Nikitin je proveo više od 24 sata u tranzitnom dijelu zračne luke, nakon čega mu je dopušten ulazak.
Dva tjedna kasnije Vladimiru Volohonskom odbijeno je produženje boravišne dozvole.
“Jedino razumno objašnjenje za ovo što se događa je naša aktivnost”, kaže Nikitin.
Svi oni pokušavaju osporiti odluke MUP-a Srbije te su uložili žalbe i sada čekaju odluke. No, na temelju čega su točno dobili status “prijetnje nacionalnoj sigurnosti”, nije im objašnjeno.
Deportacija u Srbiji
Sva tri slučaja spaja činjenica da ni u jednom MUP Srbije nije dao adekvatno obrazloženje svoje odluke, kaže Petar Vidosavljević, pravnik Beogradskog centra za ljudska prava.
Napominje da Ustav Srbije, kao i Europska konvencija o ljudskim pravima, jamči pravo na podnošenje pritužbe. Ali to je samo mogućnost, koja ne jamči rezultat. Srbija je članica Vijeća Europe od 2003. godine i podliježe Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Ženevskoj konvenciji.
Prema Ženevskoj konvenciji, aktivisti su izbjeglice na temelju straha od progona zbog svojih političkih mišljenja, navodi Sarah Ganty, viša suradnica Centra za ljudska prava Sveučilišta Ghent.
Obje konvencije podrazumijevaju obvezu da se izbjeglice ne vraćaju na teritorije gdje su im životi ugroženi samo zbog njihovih političkih uvjerenja. Ganty tvrdi da se Srbija mora pridržavati međunarodnog prava. “Ovo što se sada događa čini se izravnim kršenjem zakona o ljudskim pravima i međunarodnog prava.”
Status “prijetnje nacionalnoj sigurnosti” koji je Srbija dodijelila aktivistima usporediv je sa zabranom ulaska u schengenski prostor nekim zemljama EU, napominje Sarah Ganty. Tako su baltičke zemlje, Poljska, Finska uskratile ulazak Rusima, unatoč vizama.
Podsjetimo još da je Srbija podržala rezoluciju UN-a kojom se traži povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, ali se nije pridružila zapadnim sankcijama uvedenim nakon početka rata.
Mjere koje je poduzela Srbija pomažu u provedbi strategije Vladimira Putina za suzbijanje antiratnih glasova, smatra Ganty.
“Ova situacija je prilično razočaravajuća. Rusi su suočeni s izborom: ili moraju ostati u zemlji i šutjeti, ili emigrirati i šutjeti, bojeći se deportacije”, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!