Koliko novca treba izdvajati za pristojnu mirovinu? Podaci za Hrvatsku zabrinjavaju

Prema projekcijama, obvezne mirovine u 22 od 30 analiziranih europskih zemalja neće biti dovoljne za ostvarenje ciljanih mirovinskih primanja koje je postavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U svojem izvješću Pensions Outlook 2026 OECD procjenjuje koliko bi zaposlenici s prosječnim plaćama morali dodatno štedjeti tijekom cijelog radnog vijeka kako bi u mirovini primali 70 posto svoje bruto plaće.

Najveći manjak u odnosu na zaradu zabilježen je u Litvi, gdje iznosi 20,7 posto, dok Švicarska ima najveći procijenjeni mjesečni iznos dodatne štednje – više od 1000 eura za muškarce s prosječnom plaćom, prenosi Euronews.

OECD taj pokazatelj naziva jazom u mirovinskim doprinosima. Riječ je o dodatnom udjelu zarade koji bi zaposlenici, povrh obveznih doprinosa, morali izdvajati u dobrovoljni mirovinski fond kako bi ostvarili željenu razinu mirovinskih primanja.

Koliko je novca ljudima potrebno u mirovini djelomično ovisi o njihovim očekivanim troškovima.

"Ne postoji univerzalni cilj kada je riječ o visini mirovinskih primanja. Umjesto ciljanih stopa zamjene plaće mirovinom, mogli bi se koristiti pokazatelji potrošnje, odnosno ciljani iznosi potrebni za održavanje određenog životnog standarda u mirovini”, izjavila je za Euronews Business Stéphanie Payet, analitičarka javnih politika pri OECD-u.

Hrvatska među zemljama s najvećim jazom

Prema izračunima OECD-a, jaz u mirovinskim doprinosima za muškarce s prosječnim primanjima kreće se od 0,4 posto u Turskoj do 20,7 posto u Litvi.

Stope su uglavnom jednake za žene i muškarce. Međutim, u Poljskoj je jaz za žene veći za 8,6 postotnih bodova, a u Mađarskoj za 2,9 postotnih bodova.

U brojnim zemljama jaz je dvoznamenkast: Irskoj (19,4 posto), Poljskoj (17,3 posto), Hrvatskoj (15,7 posto), Sloveniji (12,5 posto), Latviji (12,3 posto), Estoniji (12,2 posto), Švicarskoj (12,1 posto), Njemačkoj (11,1 posto), Belgiji (10,7 posto) i Islandu (10 posto).

"Ondje gdje su ti jazovi veliki, to znači da ljudi često ne štede dovoljno te stoga neće imati dovoljno sredstava za dobar životni standard u mirovini”, izjavio je za Euronews Business profesor Iain Clacher sa Sveučilišta u Leedsu.

Među ostalim velikim gospodarstvima jaz iznosi 9,1 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu i 6,2 posto u Francuskoj.

Manji je u Bugarskoj (4,4 posto), Slovačkoj (3,9 posto) i Švedskoj (2,2 posto). Najmanji pozitivan jaz ima Turska, svega 0,4 posto.

U Austriji, Danskoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj očekuje se da će obvezne mirovine biti dovoljne za ostvarenje ciljanih mirovinskih primanja OECD-a za muškarce s prosječnim plaćama.

Koliko bi radnici morali dodatno štedjeti svakog mjeseca?

Euronews Business primijenio je OECD-ove stope potrebnih dodatnih doprinosa na prosječne bruto plaće u 2025. godini.

Isti postotak može značiti vrlo različite novčane iznose, ovisno o visini plaće.

Prema prosječnim bruto plaćama iz 2025., procijenjeni dodatni mjesečni doprinos za muškarce kreće se od približno pet eura u Turskoj do 1084 eura u Švicarskoj.

Iznos premašuje 500 eura mjesečno u Irskoj (974 eura), Islandu (716 eura), Njemačkoj (617 eura), Belgiji (556 eura) i Norveškoj (532 eura).

U Ujedinjenom Kraljevstvu muškarac s prosječnom plaćom morao bi dodatno štedjeti oko 494 eura mjesečno kako bi dosegnuo OECD-ov cilj.

U Francuskoj taj iznos iznosi 238 eura, Slovačkoj 64 eura, Bugarskoj 68 eura, Švedskoj 91 euro, Rumunjskoj 111 eura, Mađarskoj 129 eura, a Poljskoj 360 eura.

Čak i relativno mali mjesečni iznos dodatne štednje može predstavljati veliko opterećenje u zemljama s nižim plaćama.

Prosječna mjesečna bruto primanja u 2025. kretala su se od 1549 eura u Turskoj do 8957 eura u Švicarskoj.

U Njemačkoj su iznosila 5558 eura, Ujedinjenom Kraljevstvu 5445 eura, Švedskoj 4195 eura, Francuskoj 3830 eura, Poljskoj 2078 eura, a Mađarskoj 1772 eura.

Na tim razinama plaća, mirovinska primanja u visini 70 posto zarade iznosila bi približno 1084 eura mjesečno u Turskoj i 6270 eura u Švicarskoj.

Zašto se razlike među državama toliko razlikuju?

Payet je objasnila da su razlike izravno povezane s visinom mirovinskih primanja koja zaposlenici mogu očekivati iz obveznog mirovinskog sustava.

Stopa zamjene pokazuje koliki udio radnikove plaće prije umirovljenja čini njegova mirovina.

"Niža stopa zamjene u obveznom mirovinskom sustavu znači da ćete morati više dobrovoljno izdvajati kako biste ostvarili ciljanu stopu zamjene”, objasnila je.

Profesorica Traute Meyer sa Sveučilišta u Southamptonu velik jaz u mirovinskim doprinosima u Poljskoj povezuje sa smanjenjem državnih mirovina nakon prijelaza iz državnog socijalizma na tržišno gospodarstvo.

Velik jaz u Irskoj pripisuje tradicionalno niskim obveznim mirovinama, karakterističnima za liberalni model socijalne države.

S druge strane, istaknula je snažan sustav javnog mirovinskog osiguranja u Švedskoj, utemeljen na socijaldemokratskoj tradiciji upravljanja, kao jedan od razloga manjeg jaza.

"Mali jaz također može značiti da su zaštićeni samo radnici u formalnom sustavu zaposlenja, dok mnogi ostaju izvan obveznog mirovinskog osiguranja, kao što je slučaj u Turskoj”, rekla je.