Njemački znanstvenik razvio zastrašujući scenarij "Ako Rusija pobijedi": Sve kreće napadom na Narvu 2028.

Tog 27. ožujka 2028. grad se probudio pod eksplozijama koje su žestoko odjekivale. Dvije ruske brigade napale su Narvu sa sjevera i zapada. Napadači su brzo savladali estonske granične postrojbe, a ruske su postrojbe naišle gotovo na nepostojeći otpor u samom gradu. Rusi već dugo imaju potporu lokalnog proruskog stanovništva kojima je Moskva potajno, u proteklih nekoliko tjedana, dostavila i podijelila oružje i streljivo.

Uostalom, u ovome trećem po veličini gradu Estonije, s oko 57.000 stanovnika, koji se nalazi na granici Rusije i Estonije, većina stanovništva i predstavlja etničke Ruse, pa se ruska trobojnica zavijorila na središnjem gradskom trgu samo nekoliko sati nakon početka akcije. Istovremeno, dva amfibijska broda iz Ruske baltičke flote bez ikakve najave pristižu na estonski otok Hiiuma i počinju s iskrcavanjem, a tamo ih čeka nekoliko stotina ruskih specijalaca koji su na otok došli u proteklih nekoliko dana maskirani kao turisti.

Preuzimaju oružje s brodova i zajedno s ruskim marincima brzo savladavaju malobrojne estonske vojnike i policajce koji su se nalazili na Hiiumi.

Neuralgična točka

Nije to ideja za još jedan ratni ili akcijski film, već dio scenarija kojega je prije nekoliko mjeseci razradio Carlo Masala, njemački politički znanstvenik i analitičar, predavač na Bundeswehr sveučilištu u Münchenu, jedan od vodećih eksperata za rusku vojnu politiku. Scenarij pod nazivom "Ako Rusija pobijedi" predviđa kako bi se stvari, u bliskoj budućnosti, mogle odvijati ako mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije doista zaživi na onaj način kako to Moskva priželjkuje, ako se Ukrajina doista povuče s dijelova Dombasa koje još uvijek vojno kontrolira i preda ih na upravljanje Moskvi, piše Novi list.

A ta predviđanja svakako nisu lijepa. Ohrabreni pobjedom za zelenim stolom, odnosno ispunjenjem svojih primarnih ciljeva u Ukrajini, ali i činjenicom kako su zapad i NATO savez razjedinjeni pod sadašnjom američkom administracijom, Masala očekuje kako će Moskva pokušati iskoristiti sve te okolnosti kako bi načeli, a možda čak i do kraja pokopali NATO savezništvo. S opaskom da je ovaj scenarij pisan prije nedavnih zbivanja oko Grenlanda, pri čemu su se u odnosima SAD-a i europskih saveznika već pojavile prilično ozbiljne pukotine, koje scenarij ne uzima u obzir. A koje mu daju još veću vjerojatnost.

Sve se vrti oko Narve, trećeg po veličini estonskog grada koji već godinama slovi kao neuralgična točka i mjesto gdje će, ako ikada odluči krenuti na baltičke zemlje ili NATO, Rusija izvršiti prvi proboj. Riječ je o području koje se nalazi na granici s Rusijom, u kojem 87,7 posto stanovništva čine etnički Rusi, od kojih četrdesetak posto ima čak i rusko državljanstvo.

Pri tome, Moskva već godinama potiho prosvjeduje protiv odnosa kojeg Estonija ima prema ruskoj manjini u toj zemlji, tvrdeći kako se ne poštuju njihova manjinska prava. To već godinama stvara pretekst za ovu »specijalnu operaciju«. Operaciju do koje bi vjerojatno već bilo došlo da Estonija nije već godinama članica NATO saveza. No s napuknutim i ratom u Ukrajini izmorenim NATO savezom, s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući i s Rusijom osokoljenom teritorijalnim dobicima u Dombasu, situacija se drastično mijenja.

Politička priprema

Scenarij nije pisan suho analitički, već u stilu romana, ali potpuno uzima u obzir sve političke i vojne realitete. Imena europskih lidera se ne spominju, kao ni ime američkog predsjednika, no imajući na umu precizan datum kada se sve događa, jasno je na koga autor misli.

Prema Masalinom scenariju, vojnoj operaciji na Narvu i otočić Hiiuma prethodit će svojevrsna politička priprema. Scenarij, naime, predviđa kako će Putin, nakon osvajanja Donbasa i učvršćivanja vlasti u tom dijelu Ukrajine, samo nekoliko mjeseci prije invazije na Estoniju podnijeti ostavku. Na čelo Kremlja dolazi njegov pouzdanik, čovjek kojemu Putin apsolutno vjeruje, ali čovjek kojega zapad ne poznaje pretjerano dobro i čije reakcije ne može predvidjeti.

No stvarni lider Rusije ostaje Putin koji dalje vlada, no ovoga puta iz sjene. Istovremeno, posredstvom Wagnera na području Malija i Mauritanije počinju velike akcije otmica ruralnog stanovništva po zabačenim selima ovih afričkih država. Otimaju se muškarci, žene, djeca, cijela sela i predaju arapskim krijumčarima koji ih na silu brodovima voze preko Sredozemlja prema južnoj Europi stvarajući tako novi veliki migrantski val.

Kako na Maltu i Kanarsko otočje svakodnevno počinje pristizati nekoliko stotina imigranata, NATO koncentrira svoje brodovlje u Sredozemlju, povlačeći pri tome i dio ratnih plovila iz Baltika. Istovremeno, Rusija i Bjelorusija počinju odobravati veliki broj viza ljudima iz Sirije, Iraka, Afganistana i Sudana, koji dolaze prema Moskvi i Minsku odakle pokušavaju preći na zapad čime se dio snaga NATO-a veže uz pogranična područja po cijelom istoku Europe.

Globalna eskalacija

Napad na Narvu kreće 27. ožujka 2028., samo nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora u SAD-u, u vrijeme dok Trump još uvijek sjedi u Ovalnom uredu. Svaki nepopularan potez može naštetiti njegovu republikanskom nasljedniku na izborima, pa vrlo pažljivo bira svoje poteze. Ujedno, dio američke pomorske flote vezan je u južnoj Aziji. Prema Masalovu scenariju, kineski predsjednik Xi, u dogovoru s Putinom, zaoštrio je odnose s Filipinima koji su pak zatražili američku vojnu pomoć. SAD je odgovorio slanjem dodatne grupe nosača zrakoplova na to područje, daleko od Europe i Baltika.

Iznenađeni napadom za kojega nisu imali nikakvih indicija, čelnici europskih zemalja NATO saveza sastaju se videokonferencijom kako bi usuglasili stavove oko odgovora Rusiji. Gotovo u isto vrijeme dok se oni okupljaju pred zaslonima, dolaze vijesti o cijelom nizu diverzija. U Velikoj Britaniji odjeknule su eksplozije nepoznatog porijekla u bazi gdje se nalaz britanske podmornice, u Njemačkoj je raketom Stinger sa zemlje srušen zrakoplov kojim se prevozio predsjednik uprave najvećeg europskog proizvođača oružja… Nigdje se tu ne znaju krivci, no jasno je od kuda napadi dolaze, a paralelno su računalni sustavi europskih institucija pod snažnim hakerskim udarom.

Europski lideri, koji usuglašavaju stavove prije nego se u raspravu uključi i predsjednik SAD-a koji trenutno zasjeda sa svojim savjetnicima u Bijeloj kući, uskoro shvaćaju kako ne mogu poslati brodovlje prema Estoniji jer Rusija ima mogućnost potpune pomorske blokade Baltičkog mora. Jedini mogući put prema Estoniji je kopnom, gdje bi snage za prvi odgovor, jačine od oko 100.000 pripadnika, trebale proći kroz Suwalki koridor, uski prolaz između Kalinjingrada i Bjelorusije, za što će im trebati najmanje desetak dana.

S druge strane, u Bijeloj kući američki predsjednik se već sastao i s ruskim diplomatima koji su mu pak potvrdili kako su spremni braniti rusku manjinu u Estoniji pod svaku cijenu. Nakon toga sastanka, u raspravi sa svojim savjetnicima američki predsjednik dolazi do zaključka kako nema namjeru ući u Treći svjetski rat zbog gradića u Estoniji. Nije pri tome svjestan kako Rusija blefira jer su i njeni čelnici svjesni da ne žele u nuklearni armagedon, no računaju na konformizam zapada.

Saveznička podjela

Na kraju, dolazi do videosastanka lidera zemalja NATO saveza. Estonski predsjednik objašnjava situaciju i traži aktiviranje članka 5 o kolektivnoj obrani, podržava ga predsjednik Poljske. Talijani se diplomatski nećkaju i tijekom sastanka vidi se kako se formiraju dva tabora. U jednom su baltičke zemlje, zemlje središnje i sjeverne Europe koje žele vojni odgovor Rusiji, na drugom su zemlje južne Europe koje zagovaraju diplomatski pristup i diplomatsku osudu Moskve, ali ne i izravni sukob s ruskim snagama na terenu. Riječ na kraju uzima američki predsjednik koji jasno kaže kako nema namjeru ulaziti u Treći svjetski rat zbog malog grada u Estoniji. Ako Europljani žele rat, neka rade što hoće, samo ne trebaju računati na pomoć SAD-a. Epilog scenarija je izlazak glavnog tajnika NATO saveza pred novinare.

– Agresija predstavlja povredu teritorija zemlje članice, ali savjet se nije mogao usuglasiti oko protumjera. Radimo na dodatnim konzultacijama. I osobno bih dodao, ovo je crni dan za savez, stoji u citatu kojeg izgovara glavni tajnik, čime de facto NATO savez prestaje postojati.

Scenarij poput ovoga izrađen je uzimajući u obzir stvarno i činjenično stanje na političkoj i vojnoj sceni, bez uljepšavanja ili dodatnog dramatiziranja.

– Ovdje nije riječ o neizbježnim događajima, o nečemu što nije moguće izbjeći. No predstavlja realnu mogućnost razvoja stvari imajući na umu trenutne vojne i političke odnose na globalnom planu, stoji u pogovoru kojega je napisao autor scenarija i predavač na vojnoj akademiji njemačkog Bundeswehra.