Sve oči uprte u ključan sastanak u Bijeloj kući: "Na kocki je puno više od same sudbine Grenlanda"

U središtu razgovora: budućnost najvećeg otoka na svijetu – Grenlanda.

Iznad snijegom prekrivenog trgovačkog centra u glavnom gradu otoka, Nuuku, proteže se veliki digitalni informativni natpis. Ne morate govoriti grenlandski da biste razumjeli riječi „Trump“, „Grenland“ i „suverenitet“, koje se iznova i iznova pojavljuju jarkocrvenim slovima, piše BBC.

Donald Trump kaže da želi ovu zemlju i da će je uzeti „lakšim ili težim putem“. Nakon njegove nedavne kontroverzne vojne akcije u Venezueli, ljudi na Grenlandu njegove riječi shvaćaju ozbiljno.

Napeto odbrojavanje do sastanka u Washingtonu traje već danima.

"Naša zemlja nije na prodaju"

Prolaznici kažu da im se čini kao da traje godinama.

"Voljela bih potaknuti (Donalda Trumpa) da mudro koristi oba uha – da više sluša, a manje govori. Nismo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju“, rekla je Amelie Zeeb, skidajući svoje debele rukavice, koje se ovdje tradicionalno izrađuju od tuljanove kože i zovu se pualuuk, kako bi rukama naglasila poruku.

"Moja je nada da će naša zemlja biti neovisna, dobro vođena i da neće biti kupljena“, rekla je inuitska spisateljica i glazbenica Sivnîssoq Rask.

Maria, koja je sa sobom nosila sedmotjednu bebu čvrsto umotanu u zimski kaput, rekla mi je: "Brinem se za budućnost svoje mlade obitelji. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje!“

No međunarodna pozornost usmjerena na Grenland neće tako brzo nestati.

Na kocki je mnogo više od same sudbine ovog otoka.

Borba oko Grenlanda suprotstavlja NATO saveznike Dansku i Sjedinjene Američke Države.

Grenland je poluautonomni teritorij Danske. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi, ako SAD silom preuzme kontrolu nad otokom, to značilo kraj transatlantskog obrambenog saveza na koji se Europa desetljećima oslanja za svoju sigurnost.

To bi ujedno bio još jedan težak udarac američko-europskim odnosima, već ozbiljno narušenima otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću. Ne treba zaboraviti ni to da su europski čelnici očajnički zainteresirani zadržati Trumpovu administraciju na svojoj strani, kako bi podržala održiv mirovni sporazum za Ukrajinu.

Moguće posljedice sukoba oko Grenlanda ogromne su – no zasad nije jasno kako Washington namjerava voditi sastanak u srijedu. Hoće li prevladati duh kompromisa ili sukoba?

Predsjednik Trump inzistira da mu je Grenland potreban zbog nacionalne sigurnosti. Ako ga SAD ne preuzme, kaže, učinit će to Kina ili Rusija.

Imajući to na umu, velike europske sile, koje su glasno podržale danski suverenitet nad Grenlandom, ubrzano pokušavaju osmisliti vojne prijedloge za jačanje prisutnosti NATO-a oko otoka i na Arktiku općenito. Prema informacijama, predvode ih Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka.

"Želimo zajedno poboljšati sigurnosnu situaciju Grenlanda"

„Dijelimo zabrinutost SAD-a da ovaj dio Danske treba bolju zaštitu“, rekao je u ponedjeljak njemački kancelar Friedrich Merz. „Jednostavno želimo zajedno poboljšati sigurnosnu situaciju Grenlanda.“

Predsjednik Njemačkog saveza rezervista Patrick Sensburg pozvao je na to da se što prije na Grenlandu rasporedi barem jedna europska brigada. Naglasio je da bi Njemačka „snila posebnu odgovornost u tom pothvatu“ te istaknuo da bi njemačka vojska stekla strateške prednosti obučavajući vojnike u zahtjevnim arktičkim uvjetima.

Britanska vlada također razgovara s europskim saveznicima o mogućem raspoređivanju vojnih snaga na Grenland, osobito kao odgovor na percipirane prijetnje iz Rusije i Kine.

Što NATO predlaže u pogledu sigurnosti na Arktiku?

Razgovori su još u početnoj fazi. Broj vojnika nije definiran, ali rasprave već uključuju mogućnost raspoređivanja vojnika, ratnih brodova, zrakoplova, podmornica i protudronskih sustava u regiji.

Jedan konkretan prijedlog jest uspostava pomorske NATO-ove „Arktičke straže“, po uzoru na „Baltičku stražu“ koju je Savez uspostavio u Baltičkom moru nakon ruske invazije na Ukrajinu punog opsega.

Morsko dno Baltika i Arktika prepuno je podvodne infrastrukture, poput energetskih cjevovoda i internetskih kabela, ključnih za komunikacije i financijske transakcije vrijedne milijarde dolara svakodnevno – a sve je to ranjivo na hibridne napade.

„Na Arktiku se može učiniti puno više“, rekla mi je Oana Lungescu. Do 2023. bila je najdugovječnija glasnogovornica NATO-a, a danas je ugledna suradnica obrambeno-sigurnosnog think-tanka RUSI.

„Ne vjerujem da će Ujedinjeno Kraljevstvo ili Njemačka poslati značajan broj vojnika na Grenland, ali mogle bi održavati više vježbi u regiji ili proširiti postojeće. Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi saveznici u NATO-u već su počeli raspoređivati pomorska sredstva za veliku dvogodišnju vježbu pod vodstvom Norveške na krajnjem sjeveru, nazvanu Cold Response. Arktik je postao strateški prioritet NATO-a nakon ruske invazije na Ukrajinu punog opsega. No potrebno je učiniti više.“

Grenland se nalazi između SAD-a i Kanade s jedne strane te Rusije i Europe s druge.

Washington je prvi put uvidio stratešku vrijednost Grenlanda tijekom Drugog svjetskog rata. SAD je okupirao otok kako bi spriječio da ga, nakon invazije na Dansku, preuzme nacistička Njemačka. Nakon rata SAD je pokušao kupiti Grenland, ali je Kopenhagen to odbio. Nedugo zatim dvije su zemlje postale osnivačice NATO-a te su 1951. potpisale obrambeni sporazum, koji je i danas na snazi, a koji SAD-u omogućuje zadržavanje vojnih baza na Grenlandu i dovođenje koliko god vojnika želi.

Grenland se nalazi na najkraćoj ruti između kontinentalnog dijela SAD-a i Rusije, što ga čini ključnim za raketnu obranu. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., SAD je znatno smanjio svoju prisutnost, zadržavši samo jednu vojnu bazu – svemirsku bazu Pituffik – jednu od najvažnijih američkih radarskih postaja.

Obala Grenlanda posebno je važna

Obala Grenlanda posebno je važna. U vodama između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva nalazi se pomorsko usko grlo, tzv. GIUK-prolaz, koji se smatra ključnim za nadzor ruskih i kineskih brodova, osobito podmornica koje se kreću između Arktika i Atlantika.

SAD je zatražio od Danske da poveća svoje kapacitete nadzora. Kopenhagen je nedavno obećao četiri milijarde dolara za sigurnost Grenlanda, no Trumpova administracija na to je reagirala prilično nezainteresirano.

No hoće li NATO-ovi prijedlozi za snažniju i kvalitetniju prisutnost na Arktiku biti dovoljni Trumpovoj administraciji?

Julianne Smith bila je američka veleposlanica pri NATO-u do Trumpova ponovnog izbora; danas je predsjednica tvrtke Clarion Strategies.

"Ovotjedni sastanak je apsolutno ključan“, rekla mi je. „Mislim da će to biti prekretnica, na ovaj ili onaj način. Predstavnici Danske i Grenlanda dolaze dobro pripremljeni.

„Ovaj trenutak shvaćaju vrlo ozbiljno, no pravo je pitanje hoće li ijedan od tih prijedloga zadovoljiti Bijelu kuću koja se čini više odlučnom i zainteresiranom za proširenje američkog teritorija nego za stvarno rješavanje sigurnosti samog Grenlanda.“

Je li ovo uopće pitanje sigurnosti?

Ako je Donaldu Trumpu doista stalo isključivo do sigurnosti, tada je pacifički visoki sjever daleko osjetljivije područje Arktika za SAD nego Grenland, tvrdi Ian Lesser, ugledni suradnik njemačkog Marshallova fonda Sjedinjenih Američkih Država.

Ondje se, kaže, ruska i američka prisutnost i interesi izravno dodiruju. U Beringovu tjesnacu nalaze se čak dva mala otoka između kojih se usred zime, barem teoretski, može pješice prijeći iz SAD-a u Rusiju. Veliki Diomed pripada Rusiji, a Mali Diomed američkoj saveznoj državi Aljasci.

Napetosti su ondje porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu punog opsega. Vode Beringova tjesnaca ključne su Rusiji za tranzit strateških nuklearnih sredstava, a američki i kanadski borbeni zrakoplovi više su puta morali uzlijetati kako bi presreli ruske vojne letjelice uz arktičku obalu.

Ian Lesser smatra da Trumpov fokus na Grenland, a ne na Aljasku, upućuje više na interes za gospodarsku sigurnost nego na sigurnost u klasičnom smislu.

No, dodaje, i jedno i drugo moglo bi se riješiti bez diranja u danski ili grenlandski suverenitet: NATO bi mogao pomoći u jačanju sigurnosti i obrane, a SAD bi mogao pregovarati o investicijskim pravima na Grenlandu.

Grenland je bogat prirodnim resursima, uključujući rijetke metale i minerale koje SAD i sve ostale svjetske sile silno žele zbog njihove važnosti za visokotehnološke industrije, uključujući napredne obrambene tehnologije.

Washington također gleda na potencijal novih, potencijalno vrlo profitabilnih pomorskih ruta koje bi se mogle otvoriti topljenjem arktičkog leda.

No teško je vidjeti kako Trumpova sklonost teritorijalnom ekspanzionizmu ostavlja prostor za pregovore u srijedu. Ovako je govorio početkom tjedna:

„Govorimo o stjecanju, a ne o najmu… Imamo baze na Grenlandu. Mogao bih rasporediti puno vojnika ako želim, ali potrebno je više od toga. Potrebno je vlasništvo. Stvarno vam treba vlasnički naslov.“

Grenland je teritorij Danske i stoga politički dio Europe, ali geografski pripada Sjevernoj Americi. Otok je bliži Washingtonu nego Kopenhagenu, a čini se da Donald Trump ima izražen interes učiniti Ameriku „još većom“ u smislu veličine i dominacije.

Većina Grenlanđana kaže da želi biti neovisna o Danskoj, ali još ih je više (85 posto prema anketama) koji odbacuju ideju da postanu Amerikanci.

Uoči sastanka u Washingtonu, grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen rekao je da se njegova zemlja suočava s geopolitičkom krizom te da bi, „ako sada i ovdje moramo birati između SAD-a i Danske, izabrali Dansku“.

No, bez obzira na to kako sastanak s američkim potpredsjednikom i državnim tajnikom završi u srijedu, Donald Trump je „džoker u špilu“, kaže Sara Olvig iz Grenlandskog centra za vanjsku i sigurnosnu politiku.

„Sve će se svesti na predsjednika“, rekla mi je. „A on je vrlo nepredvidiv. No ako SAD prisilom preuzme Grenland, Sjedinjene Američke Države više neće biti zemlja slobodnih. To će biti kraj NATO-a i demokratskog svijeta kakvog poznajemo.“

I Rusija i Kina pomno će pratiti ishod sastanka, možda jednako pažljivo kao i sami Grenlanđani. Ulog je iznimno velik.