Tko zapravo plaća rat u Ukrajini?

Kako pregovori između SAD-a i Europe o budućnosti Ukrajine dobivaju na intenzitetu, jedno se pitanje stalno vraća, posebno u izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa: tko zapravo plaća?

Rasprava o milijardama uloženima u ratni napor da bi se Ukrajina obranila od ruskih napada — i je li taj teret pravedno raspodijeljen — danas je u središtu diplomatskih napora, prenosi Euronews.

Euronews je prikazao ne samo kolike su svote u pitanju, nego i koliki je teret tih troškova u odnosu na veličinu pojedine države.

Obrambena potrošnja: SAD, EU i Ukrajina

U studenom prošle godine ukrajinski je parlament odobrio rekordni vojni proračun od 2,23 bilijuna hrivnji (45,9 mlrd €) za 2025. To je tada iznosilo 26,3% BDP-a ili 55% ukupnog državnog proračuna.

U srpnju je plan revidiran i dodano je još 412,3 mlrd hrivnji (8,6 mlrd €) za osoblje, naoružanje i proizvodnju, pa vojna potrošnja sada iznosi oko 31% BDP-a i 67% svih rashoda države.

Za usporedbu:

• EU je od 2022. do 2024. potrošila oko 72 mlrd € na vojnu pomoć Ukrajini, što je oko 0,3% BDP-a godišnje.
  
• SAD je u istom razdoblju izdvojio 66,9 mlrd $ (57,3 mlrd €), odnosno 0,08% BDP-a godišnje.
  
• Ukrajina sama izdvaja 31% vlastitog BDP-a, što je neusporedivo veći teret.
  

Ukupni ratni troškovi za Ukrajinu, uključujući obnovu, humanitarnu pomoć i ekonomske gubitke, procjenjuju se na 700 mlrd €.

Koliko plaća svaki građanin?

Ako se ukrajinski vojni proračun podijeli s približno 37,9 milijuna stanovnika, svaki Ukrajinac je u razdoblju 2022.–2024. platio oko 3.424 €, odnosno 1.312 € godišnje. To je golemo opterećenje s obzirom da je prosječna godišnja plaća u Ukrajini oko 3.500 €.

Za usporedbu:

• Amerikanci su preko pomoći Ukrajini u prosjeku izdvajali oko 108 € godišnje.
  
• Građani EU u prosjeku oko 95 € godišnje.
  

S obzirom da je prosječna plaća u EU 29.600 €, a u SAD-u 62.000 $ (oko 56.880 €), njihov se teret osjeća daleko manje.

Troškovi razaranja

Prema procjenama Svjetske banke, Ukrajini će za obnovu idućeg desetljeća trebati 448,6 mlrd €. Do veljače 2025. već je zabilježeno 150 mlrd € izravne štete na infrastrukturi.

• Stambeni fond: 48,8 mlrd € štete, potrebno 71 mlrd € za obnovu.
  
• Prometna infrastruktura: 31,6 mlrd € štete, potrebno 66,7 mlrd €.
  
• Energetski sektor: 58,2 mlrd € za obnovu, nakon masovnih napada 2024.
  

SAD i EU nemaju izravne troškove razaranja — osim izoliranih incidenata sabotaže, poput oštećenja podmorskih kabela u Baltičkom moru u prosincu 2024.

Zaključak

Iako se pomoć SAD-a i EU mjeri desecima milijardi eura, stvarni teret rata najviše pada na same Ukrajince — ne samo u novcu, nego i u životima, raseljenim obiteljima i razorenim zajednicama.

Želite li da vam iz ovih brojki izradim preglednu tablicu (Ukrajina – SAD – EU) s usporedbom po BDP-u, po stanovniku i u odnosu na prosječnu plaću?