Ukrajina pristala na povlačenje vojske iz Donbasa?

Njemački kancelar Friedrich Merz u četvrtak, 11. prosinca, potvrdio je da je Ukrajina “spremna” prihvatiti teritorijalne ustupke. Kako doznaje Le Monde, Kijev je pristao na ključnu točku pregovora sa Sjedinjenim Državama i Rusijom – uspostavu demilitarizirane zone u Donbasu.

Ovaj ustupak dobio je potporu europskih čelnika koji žele okončati gotovo četiri godine rata.

Riječ je o elementu revidiranog američkog mirovnog plana koji je predsjednik Volodimir Zelenski dostavio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

U izradi prijedloga, potvrdio je Merz, sudjelovali su i francuski predsjednik Emmanuel Macron te britanski premijer Keir Starmer.

Prema ukrajinskom prijedlogu, prenosi Večernji list, demilitarizirana zona značila bi povlačenje i ukrajinskih i ruskih snaga s obje strane postojeće bojišnice. Donbas bi tada bio stavljen pod nadzor međunarodne misije, u kojoj bi, nada se Kijev, sudjelovale i Sjedinjene Države.

Povlačenje na obje strane linije?

“Logično je da se utvrdi povlačenje na obje strane linije,” rekao je ukrajinski pregovarač Mihajlo Podoljak.

“Trebat će definirati povlači li se svo oružje ili samo teško naoružanje te tko će nadzirati poštivanje dogovorenog.” Istaknuo je i da je riječ o “prirodnom formatu za završetak sukoba”, pri čemu dio teritorija ostaje pod ruskom okupacijom, a uspostavlja se linija razdvajanja.

Prijedlog uvelike podsjeća na demilitariziranu zonu uspostavljenu između Sjeverne i Južne Koreje 1953. godine. U ukrajinskom slučaju zona bi bila još duža i dublja. Podoljak naglašava da će biti ključno precizno definirati uloge međunarodnih snaga, uključujući nadzor nad kretanjem trupa, poštivanje linije razdvajanja i provedbu sporazuma.

Za Zelenskog je ovo bolan korak, ali nužan da izbjegne potpuni gubitak neokupiranog dijela Donbasa, što Moskva zahtijeva mjesecima. To za ukrajinskog predsjednika ostaje neprihvatljivo, svjestan snažnog protivljenja u vojsci i među građanima. Na početku tjedna ponovio je da nema “ni moralno ni pravno pravo” odricati se ukrajinskog teritorija i da bi svaki dogovor morao biti “pravedan” i potvrđen izborima ili referendumom.

Dokument od tri dijela

Dokument upućen Washingtonu sastoji se od tri dijela.

Prvi opisuje prijedlog za prekid rata u dvadesetak točaka. Drugi se odnosi na buduću europsku sigurnosnu arhitekturu i garancije koje bi trebale spriječiti nove ruske agresije. Treći dio bavi se obnovom zemlje. “Agresor mora sudjelovati u financiranju obnove. U suprotnom će osjetiti da je profitirao ratom,” upozorio je Podoljak.

Europski diplomat koji je želio ostati anoniman ustupke opisao je kao “teške odluke”, uz ocjenu da dijelovi o sigurnosnim garancijama i obnovi služe kao svojevrsna kompenzacija Kijevu. Kijev i europske prijestolnice pokušavaju ublažiti rastuće nezadovoljstvo Donalda Trumpa, koji je u razgovoru s europskim čelnicima navodno bio “bezobrazan”, smatrajući da je zastoj pregovora krivnja Ukrajinaca i Europljana. Trump je dodatno kritizirao izostanak predsjedničkih izbora u Ukrajini, tvrdeći da zemlja “više nije demokracija”.

Podoljak mu je odgovorio kako bi Ukrajina, uz sigurnosne garancije i financiranje izbora, bila spremna organizirati glasanje. “Jedina prepreka je rat,” poručio je. Zelenski je u četvrtak otkrio da SAD predlaže i stvaranje “slobodne ekonomske zone” te demilitariziranog područja na istoku, uz mogućnost povlačenja ruskih snaga sa sjevera, ali ne i juga. Kako bi se približile pozicije, u subotu bi se u Parizu mogli sastati predstavnici SAD-a, Francuske, Britanije, Njemačke i Ukrajine, a Merz predlaže i susret čelnika u Berlinu dva dana kasnije. Hoće li Trump doći, ostaje neizvjesno.