cijena neodržavanja
18 tisuća kilometara zaboravljenih cesta: Ovo su najopasnije dionice u Hrvatskoj

Županijske i lokalne ceste čine više od dvije trećine ukupne cestovne mreže Republike Hrvatske – gotovo 18.000 kilometara. Upravo na tim prometnicama se odvija život lokalnih zajednica, prijevoz djeve u školu, pacijenata u bolnice, opskrba tržišta i gospodarstva, te pristup radnim mjestima i uslugama.
Vrijedi naknada iz 2003.
Iako je u Hrvatskoj ukupno preko 9.000 kilometara županijskih, te skoro 18.000 kilometara županijskih i lokalnih cesta, na njih kao da se zaboravlja.
Kako iz Županijske uprave za ceste Split doznaje Bauštela.hr, unatoč znatnom porastu troškova za ključne komponente održavanja za njih i dalje vrijedi naknada za uporabu cesta iz 2003. godine. No, izgleda da je na vidiku ipak konačno neka promjena.
Na njima se i stradava, te isto kao i ceste drugih razina zahtijevaju održavanje. Naravno, županijske ceste su značajan dio prometne mreže u Splitsko-dalmatinskoj gdje promet ‘grca’ i zbog velikog broja turista.
Dionice Solin-Klis i Dicmo-Ercegovci posebno su opterećene, što pokazuju podaci iz Županijske uprave za ceste Split, a ujedno su u vrlo lošem stanju.
Dvije trećine svih cesta
Na području Splitsko-dalmatinske kategorizirano je oko 1.700 kilometara, a unatoč ogromnoj kilometraži i visokoj razini iskorištenosti, ulaganja i nisu u skladu s time koliko se vozi županijskim cestama.
U posljednjih 20-ak godina ulaganja u ovu mrežu bila su znatno manja u odnosu na državne i županijske ceste koje su povlačile znatno više iz EU fondova, ističe Škorić. Neovisno o potrebama, županijama se izdvaja isti iznos čak 22 godine, tvrdi.
"Glavni izvor financiranja županijskih i lokalnih cesta, godišnja naknada za uporabu javnih cesta pri registraciji vozila, nije mijenjana od 2003. godine. U međuvremenu su troškovi ključnih komponenti održavanja (asfalt, energenti, strojevi, radna snaga) višestruko porasli. Takva dugogodišnja stagnacija dovela je do ozbiljnog smanjenja kapaciteta za održavanje i obnovu, čime se ugrožavaju sigurnost građana i imovine, usporava gospodarstvo i povećava rizik od prometnih" nesreća, navodi ravnatelj ŽUC-a Split.
‘Najopasnije’ dionice
Kako pokazuje izvješće o prometnim nesrećama iz Županijske uprave za ceste Split, na županijskim cestama i u ovoj i u prošloj godini, na pojedinim dionicama zabilježeni su brojevi prometnih nesreća koje ne treba zanemariti.
Najviše nesreća bilo je na trasi Klis (D56)-Solin (D8). Ondje je u prošloj godini bilo 15 prometnih nesreća, a u ovoj godini 10 nesreća, kako smo već pisali ovdje.
Sudara je bilo i na ŽC 6133 (vodi od Segeta Donjeg na D8 do D409 u Planom u sastavu grada Trogira), sedam u prošloj, a pet u ovoj godini.
Stanje s nesrećama nije idealno ni na ŽC 6260 na kojoj je samo ove godine zabilježeno 10 nesreća, a prošle tri. Radi se o cesti Dicmo-Ercegovci.
Posljedice neodržavanja
Iako je ravnatelj ŽUC-a Split naglasio kako se nesreće na cestama u većini slučajeva ne događaju zbog lošeg stanja kolnika, popravak ne može odmoći. Ukazao je na razne posljedice lošijeg stanja ceste.
"Kad cesta nije održavana, posljedice se odmah osjete – od kašnjenja javnog prijevoza, preko većih troškova poduzetnika, do nezadovoljstva građana. Povećana ulaganja jamstvo su da će lokalne zajednice moći održavati i razvijati infrastrukturu na razini koja odgovara potrebama svakodnevice i zahtjevima modernog društva. To je ulaganje koje donosi sigurnost, stabilnost i dugoročnu korist cijeloj zajednici", napisao je.
Nešto će se promijeniti?
Naglasio je da Županijskoj upravi za popravke svojih cesta nedostaju sredstva za obnovu, ali i da se provode planovi za popravke. U međuvremenu se s naknadom iz 2003. pokrivaju redovna održavanja, koja očito nisu dovoljna. Za ceste s najviše zabilježenih nesreća ipak se povlače neka sredstva.
"Obje ceste uvrštene su u planove rekonstrukcije i za njih je izrađena potrebna projektna dokumentacija. Za cestu Solin-Klis očekujemo osiguranje sredstava iz EU fondova, dok je za dionicu Dicmo-Ercegovci već odabran izvođač i očekujemo početak radova do kraja godine", navodi Škorić.
Druge dionice još će pričekati, valjda ne predugo.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare