U Hrvatskoj je prvi put objavljeno istraživanje koje ispituje odnos između Vlade RH i novinara koji prate rad Vlade. U istraživanju je sudjelovalo 27 novinara iz 18 medija, koji su pratili rad Vlade Zorana Milanovića te općenito sektor politike od 2000. godine.

Press insights istraživanje koje su pokrenuli studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Visoke škole Edward Bernays, Marko Božac i Maro Alavanja, godišnje ispituje odnos novinara, medija i Vlade.

Istraživanje pokazuje kako je bivša Vlada s prosječnom ocijenom od 3,53 bila do sada najotvorenija i najspremnija za transparentnu komunikaciju s medijima i javnošću. Što se tiče bivšeg premijera, 33% ispitanika ipak tvrdi kako nije bio naklonjen prema predstavnicima medija za vrijeme svog mandata, dok je 40% ocijenilo kako je Zoran Milanović bio neutralan prema sedmoj sili.

Vlada Jadranke Kosor ocijenjena je s prosječnom ocjenom 2,6, dok je Vlada Ive Sanadera ocijenjena s 2,5, a Milanovićevu Vladu po otvorenosti u stopu prati Vlada Ivice Račana s prosječnom ocjenom 3,44.

59% ispitanih novinara smatra da je u 2015. godini Vlada Zorana Milanovića bila otvorenija nego prije, što se može dovesti u korelaciju s činjenicom da je 2015. bila izborna godina. S druge strane, 37% ispitanih novinara ipak smatra da je Vlada u tom periodu bila jednako otvorena.

U prosjeku, dvoje od troje ispitanih novinara tvrdi kako su informacije dobivene od dužnosnika u Vladi Zorana Milanovića bile vjerodostojne, dok jedan od troje ne može procijeniti koliko su vjerodostojne bile informacije dobivene od tadašnjih Vladinih dužnosnika.

“Novinarima je najvažnije da im izvor ne laže i da je dostupan. Odnosno, da sve ono što nije za reći javno, a može se reći off the record, bude točno i pravovremeno s obzirom na zadane rokove.” – naglasio je komunikacijski savjetnik i jedan od pokretača Press Insights-a, Maro Alavanja.

Kad su u pitanju dužnosnici zaduženi za odnose s medijima i komunikaciju Vlade, bivši glasnogovornik Vlade u zadnje dvije godine mandata Zorana Milanovića Nikola Jelić ocijenjen je s visokih 4,3 i novinari ga navode kao veliki faktor pri ocjenjivanju otvorenosti Vlade bivšeg premijera.

S prosječnom ocjenom 3,4 slijede Ivana Grljak glasnogovornica Vlade Zorana Milanovića u prve dvije godine mandata te Aleksandra Kolarić, glasnogovornica Vlade Ivice Račana.

S druge strane, Ratko Maček, glasnogovornik Vlade Ive Sanadera najslabije je ocijenjen dužnosnik s 2,3, a u stopu ga prate glasnogovornik iz vremena Jadranke Kosor, Mladen Pavić s 2,6. Zlatko Mehun, također glasnogovornik iz doba Sanaderova mandata dobio je 3,4.

Od ostalih dužnosnika, Tomislav Saucha, predstojnik ureda Zorana Milanovića ocijenjen je kao vrlo rijetko spreman za suradnju s medijima (1,5), što je potpuno oprečno praksi u Velikoj Britaniji ili SAD-u gdje takozvane “Chief of Staff” funkcije igraju veliku ulogu u komunikaciji s medijima.

“Po sudu nekih novinara funkcioniramo puno transparentnije od recimo slovenske Vlade ili srpske Vlade. Primjerice novinari u Sloveniji unaprijed moraju poslati pitanja za pressice i PR služba odabire novinare koji mogu postaviti pitanje zbog čega je HND i reagirao oko slučaja s premijerom Cerarom i aferom pirangate” – zaključio je Marko Božac, također pokretač Press Insights-a.

Istraživanje pokazuje kako je bivša Vlada s prosječnom ocijenom od 3,53 bila do sada najotvorenija i najspremnija za transparentnu komunikaciju s medijima i javnošću. Što se tiče bivšeg premijera, 33% ispitanika ipak tvrdi kako nije bio naklonjen prema predstavnicima medija za vrijeme svog mandata, dok je 40% ocijenilo kako je Zoran Milanović bio neutralan prema sedmoj sili.

Vlada Jadranke Kosor ocijenjena je s prosječnom ocjenom 2,6, dok je Vlada Ive Sanadera ocijenjena s 2,5, a Milanovićevu Vladu po otvorenosti u stopu prati Vlada Ivice Račana s prosječnom ocjenom 3,44.

59% ispitanih novinara smatra da je u 2015. godini Vlada Zorana Milanovića bila otvorenija nego prije, što se može dovesti u korelaciju s činjenicom da je 2015. bila izborna godina. S druge strane, 37% ispitanih novinara ipak smatra da je Vlada u tom periodu bila jednako otvorena.

U prosjeku, dvoje od troje ispitanih novinara tvrdi kako su informacije dobivene od dužnosnika u Vladi Zorana Milanovića bile vjerodostojne, dok jedan od troje ne može procijeniti koliko su vjerodostojne bile informacije dobivene od tadašnjih Vladinih dužnosnika.

“Novinarima je najvažnije da im izvor ne laže i da je dostupan. Odnosno, da sve ono što nije za reći javno, a može se reći off the record, bude točno i pravovremeno s obzirom na zadane rokove.” – naglasio je komunikacijski savjetnik i jedan od pokretača Press Insights-a, Maro Alavanja.

Kad su u pitanju dužnosnici zaduženi za odnose s medijima i komunikaciju Vlade, bivši glasnogovornik Vlade u zadnje dvije godine mandata Zorana Milanovića Nikola Jelić ocijenjen je s visokih 4,3 i novinari ga navode kao veliki faktor pri ocjenjivanju otvorenosti Vlade bivšeg premijera. S prosječnom ocjenom 3,4 slijede Ivana Grljak glasnogovornica Vlade Zorana Milanovića u prve dvije godine mandata te Aleksandra Kolarić, glasnogovornica Vlade Ivice Račana. S druge strane, Ratko Maček, glasnogovornik Vlade Ive Sanadera najslabije je ocijenjen dužnosnik s 2,3, a u stopu ga prate glasnogovornik iz vremena Jadranke Kosor, Mladen Pavić s 2,6. Zlatko Mehun, također glasnogovornik iz doba Sanaderova mandata dobio je 3,4.

Od ostalih dužnosnika, Tomislav Saucha, predstojnik ureda Zorana Milanovića ocijenjen je kao vrlo rijetko spreman za suradnju s medijima (1,5), što je potpuno oprečno praksi u Velikoj Britaniji ili SAD-u gdje takozvane “Chief of Staff” funkcije igraju veliku ulogu u komunikaciji s medijima.

“Po sudu nekih novinara funkcioniramo puno transparentnije od recimo slovenske Vlade ili Srpske Vlade. Primjerice novinari u Sloveniji unaprijed moraju poslati pitanja za pressice i PR služba odabire novinare koji mogu postaviti pitanje zbog čega je HND i reagirao oko slučaja s premijerom Cerarom i aferom pirangate” – zaključio je Marko Božac, također pokretač Press Insights-a.

Nadalje, gotovo svi novinari, njih 9 od 10 ispitanih, navode kako najkorisnije informacije najčešće dobivaju putem neformalnih druženja s vladinim dužnosnicima. Vrlo pozitivna mišljenja dobio je i nagrađivani Odjel za online komunikaciju Vlade RH, što pokazuje da novinari i građani (kroz upite i odgovore) blagonaklono gledaju na korištenje društvenih mreža od strane Vlade – komunikacijski trend započet dolaskom Vlade Zorana Milanovića.