Prvi neslužbeni pokazatelji sigurnosti prometa na cestama govore da je u prvih šest mjeseci 2016. poginulo 136 osoba, jedna manje nego lani, ali šest više nego 2014. Zabrinjava porast smrtnosti pješaka od čak 33,3 posto.
Budući se uspoređuju konačni rezultati iz proteklih godina i neslužbeni iz ove, pribrajaju se preminuli do 30 dana nakon nesreće, realno je stanje na razini 2014, kad je cijele godine smrtno stradalo 348 osoba, 13 posto više nego u 2014. (308).
Loša prometna kultura
U svom komentaru crne statistike prometni stručnjak Željko Marušić upozorava da ona otkriva da gine više pješaka u odnosu na prethodne godine.
VEZANE VIJESTI
“Zabrinjava što je, po obrađenim podacima za prvih pet mjeseci 2016., poginulo 28 pješaka, u usporedbi sa 21 u istom razdoblju 2014., što je porast od čak 33,3 posto”, navodi Marušić.
Motociklista je smrtno stradalo 14 (12 u prvih pet mjeseci 2014.), mopedista 2 (5) i biciklista 9 (12) Također, udio najugroženiji skupina sudionika u cestovnom prometu (pješaka, biciklista, motociklista i mopedista) među poginulima je čak 48,2 posto. To egzaktno ukazuje na lošu prometnu kulturu, jer je njihov udio u zemljama s visokom prometnom kulturom do 30 posto, ističe prometni stručnjak.
Problematičan zakon i stari vozni park
Nadalje, navodi da to također ukazuje i na manjkav nadzor te neodgovarajuće procesuiranje i kažnjavanje najtežih prekršitelja i recidivista. Na loše pokazatelje sigurnosti utječe i starenje voznog parka – automobili na našim cestama krajem 2015. bili su prosječno stari 12,5 godina, a do kraja ove godine prosjek će se povećati na 13.
Gore jedino Bugarska i Rumunjska
Sa 8,2 poginula na 100.000 stanovnika Hrvatska je na 26. od 28. mjesta u EU – gore su jedino Bugarska i Rumunjska sa 9,2. Europski je prosjek 5, a najbolje rezultate ima Švedska – 2.9.
“Hrvatska je, također, među rijetkim europskim zemljama bez razrađene cjelovite strategije sigurnosti cestovnog prometa, koja se usto, manjkavo, provodi u MUP-u, a ne u ministarstvu prometa, što je nelogično i stručno pogrešno.
Zbog toga bi čim prije trebalo, po uzoru na zračni promet, utemeljiti Agenciju za cestovni promet, neovisnu o političkim čimbenicima i utemeljenu na struci, kojoj bi glavni prioritet bio unapređenje sigurnosti cestovnog prometa”, upozorava prometni stručnjak Željko Marušić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
