Bilo da bude u mogućnosti kao premijer sastavljati Vladu ili da ostane u opoziciji, Zoran Milanović neće moći ostati predsjednik SDP-a bez novih neposrednih unutarstranačkih izbora, jer tako izričito nalažu Statut SDP-a te Pravila o kandidiranju i izboru predsjednika/predsjednice SDP-a.
Birat će se i cjelokupno novo vodstvo SDP-a.
Statut u članku 30. utvrđuje da se izborna konvencija održava u pravilu jednom u četiri godine, »a obavezno nakon izbora za Hrvatski sabor«. Nema razlike jesu li to redovni ili izvanredni izbori za Sabor. Izborna konvencija nakon provedenih izbora za Hrvatski sabor mora se održati u roku od 150 dana od službene objave rezultata izbora, piše Novi list.
Poklapanje rokova
A Pravila o kandidiranju i izboru predsjednika/predsjednice nalažu da redovne izbore odlukom raspisuje Glavni odbor u roku od 90 dana od službenog proglašenja rezultata izbora za Sabor. Oni se ne mogu održati prije isteka roka od 45 dana od dana raspisivanja izbora niti nakon isteka roka od 90 dana. A takvi se rokovi taman poklapaju s tim da se prvi krug izbora za predsjednika/predsjednicu po načelu »jedan čovjek, jedan glas« održava 14 dana prije, a eventualni drugi krug sedam dana prije izborne konvencije. Konvencija bira potpredsjednike, članove Predsjedništva i Glavnog odbora.
SDP-ov je Statut u tome izričit i nije ga moguće nikako drukčije interpretirati, što je potvrdio i Peđa Grbin, član Predsjedništva SDP-a.
Ako SDP i Narodna koalicija ne uspiju nakon izbora sastavljati Vladu, za očekivati je da se Zoran Milanović neće niti kandidirati za predsjednika SDP-a. Također, on je nedavno u jednom TV intervjuu kazao da su ovo njegovi zadnji izbori »u ovoj ulozi predvodnika svih«. Neki su iz toga zaključili da aspirira, eventualno, na predsjedničke izbore. A ako SDP i Narodna koalicija uspiju biti nositelji vlasti, ako Milanović bude premijer, onda naravno ne treba očekivati da će imati konkurenciju u novim unutarstranačkim izborima, barem ne pretjerano opasnu.
Plenković bez brige?
Statut HDZ-a, pak, ne predviđa unutarstranačke izbore nakon svakih parlamentarnih, kao Statut SDP-a. U njihovom Statutu, u članku 57. stoji da se »tijela i dužnosnici HDZ-a biraju na vrijeme od četiri godine«, s tim da ih, dakako, može opozvati tijelo koje ih je izabralo i prije isteka mandata »ako ne izvršavaju povjerene zadaće«, a Opći izborni sabor HDZ-a »zasjeda svake četvrte godine« (čl.30.)
Andrej Plenković, od srpnja novi predsjednik HDZ-a, ne treba brinuti brigu, ako uspije postati novi hrvatski premijer. Jer, još jednih unutarstranačkih izbora neće biti, nakon što su proljetos bili dvaput – barem do daljnjega.
Ali, ako Plenković i HDZ izgube izbore, onda se otvara mogućnost da nezadovoljnici pokrenu smjenu predsjednika. I to će se, u tom slučaju, vjerojatno dogoditi.
