Bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović gostovala je na N1 i komentirala aktualna politička događanja

Napustili ste svoj bivši posao kako biste postali ministrica. Što ćete dalje?

Na poziv Mosta ja sam se odazvala da kao stručnjak radim kao ministrica uprave i provodim reformu javne uprave u Ministarstvu uprave u vladi Tihomira Oreškovića. Nakon završetka mandata vraćam se znanstvenom poslu u Ekonomski institut, gdje ću raditi na projektima.

Nije bilo tehničkih zamjerki na vaš rad, međutim vaše je ministarstvo dobio Ivan Kovačić. Kako to komentirate?

Ja smatram da je zagovaranje i provođenje reformi zadaća stručnjaka, eksperata koji znaju problematiku. Naravno da tu ulogu ima politika, čija je uloga osigurati politički okvir i podršku provođenju reformi. U programu Vlade gospodina Oreškovića, ali i u programu Vlade gospodina Plenkovića, naglašavaju se riječi koje se tiču efikasne javne uprave, to su sve ključne riječi koje govore da je politika dala političku podršku, što znači da riječ treba dati ekspertima da to provode.

Iza vas je golemo znanstveno iskustvo rada u tom područuju. Kovačić je stomatolog. Hoće li njemu biti teško razumjeti problematiku, ipak se radi o reformi koja nikad nije napravljena. Kako će on kompenzirati stručno neznanje?

Svaki ministar ne radi sam. U svakom ministarstvu postoji zamjenik ministra, postoje pomoćnici, ali i stručni savjetnici. To je sve tim. Sama uloga ministra vrlo je važna i moram reći da sam iz osobnog iskustva postala svjesna da ministar, ukoliko nema dobrog tima, ne može provesti cjelovite reforme. Ono što moram reći, ja sam Kovačića sretala na sastancima vezano za rad i programske aktivnosti Mosta, ne poznajem ga dovoljno dobro. Jučer smo imali prilike razgovarati, dala sam mu što više informacija, kako bi mogao u što kraćem vremenu nastaviti s poslom koji je započet. Kovačić, kao gradonačelnik grada koji nije velik, sigurno ima određena iskustva vođenja grada. Koliko to iskustvo pomaže vođenju ministarstva – pomaže jako puno. Biti gradonačelnik i ministar uprave dvije su odvojene pozicije, a pozicija potpredsjednika Vlade izuzetno je velika zadaća.

Zašto niste postali članica Mosta. To bi vam ipak otvorilo vrata, možda biste ostali ministrica…

Ja nikad u svom životu nisam bila članica nijedne političke stranke i po sadašnjim mojim promišljanjima, mislim da nikad neću ni biti. Ne zato što mislim da je to neprihvatljivo ponašanje, nego smatram da, ukoliko sam znanstvenica, s tom neovisnošću mogu dati dodatni doprinos radu. Ministar neovisni stručnjak uopće nije brana niti kočnica da se provode politike bilo koje vlade. Neovisni stručnjak može neovisno, neopterećen partikularnim interesima posao voditi puno bolje, ukoliko postoji političke volje.

Imamo iskustva da u provedbi programa Vlade postoji puno problema. Vjerujete li da postoji političke volje da se ovaj zacrtani program i provede?

Teško mi je to reći. Nisam imala prilike razgovarati o tome. Potpredsjedničko mjesto koje je dobio Kovačić važno je da se potenciraju promjene u upravi. Važna je i suradnja s drugim ministrima da se uprava protrese i da se stave uvjeti da se uprava promijeni i stvore okviri za gospodarski rast.

Biste li bili spremni preuzeti odgovornost potpredsjednice Vlade?

Uz potporu stranaka, naravno da nema nikakvih zapreka da bilo koja osoba, pa tako ni moja malenkost, preuzme takvu ulogu.

Jesu li vam iz Mosta ponudili drugu dužnost?

Ja sam Kovačiću ponudila stručnu, kolegijalnu, znanstvenu pomoć u provođenju reformi za koje je zadužen. A o konkretnoj dužnosti još nije bilo govora. Ja kao istraživačica u Ekonomskom institutu i ekspert u određenim područjima mogu pomoći za stvaranje podloga i provođenje reformi.

Kad govorimo o reformama, teško je govoriti o rokovima. Je li dovoljan jedan mandat da bi se provela kvalitetna reforma uprave u Hrvatskoj?

Apsolutno bi mogao biti dovoljan jedan mandat. Već u strategiji javne uprave dani su kriteriji, nositelji, rokovi i sredstva za provođenje reformi. Neke od tih mjera, općenito strategija vrlo je ambiciozno postavljena. Došli smo do revidiranog prijedloga akcijskog plana koji je moguće provesti u mandatu jedne vlade. To su cjelovite reforme i sve zemlje koje su provodile reforme provodile su ih vrlo smišljeno. Modela ima puno. Treba koristiti tuđa iskustva i dobre prakse, ali kompletna rješenja ne treba kopirati, jer Hrvatska ima svoje specifičnosti, svoje razvojne prioritete.

Zanimljiv je i broj ljudi u jedinicama lokalne i područne samouprave. Ukupno se tu radi o otprilike 244 tisuće ljudi. Je li potrebno smanjiti njihov broj za bolju učinkovitost?

Teško je govoriti o konkretnom broju. Važno je posvetiti pažnju i motivaciju tih ljudi da se usmjere na rezultate rada. Treba promijeniti način nagrađivanja i sankcioniranja. Treba nagrađivati i pratiti zaposlene državne i lokalne službenike prema rezultatima rada.

Proveli ste i istraživanje, u kojemu stoji da je od 33 tisuće ljudi u javnoj upravi, samo sedam osoba imalo potpuno negativne ocjene.

U radu u ministarstvu pokušala sam napraviti maksimalno veliki napor da se ono otvori javnosti. Objavili smo i dvije publikacije. Jedna je statistička, kad kvartalno izlazimo s podacima. Druga publikacija koju smo pokrenuli jesu analize, gdje pokušavamo obraditi zanimljive teme.

Decentralizacija je svima omiljena tema, ali nije dosta jasno na koji bi je način trebalo provesti. Što bi konkretno trebalo decentralizirati i na koji način?

2001. godine počela je tzv. prva faza decentralizacije. Neki poslovi su prebačeni iz ministarstava na gradove, neki na županije, zato što u gradovima ne postoji dovoljno kapaciteta, ni ljudi, znanja, novca, sposobnosti. Dio gradova je preuzeo obrazovanje, primjerice, ali plaće su ostale u proračunu ministarstva. I županije i gradovi i općine očekuju da im država prepusti dio poslova da ih obavljaju i za to žele dio fiskalnog kolača. Na primjeru obrazovanja, nema dovoljno kadrova. To nije dobar primjer decentralizacije. Osnovno školstvo je javna funkcija koja je primjerena da se vodi na razini gradova, i svi bi gradovi trebali preuzeti odgovornost za njezino provođenje.

Kod reforme uprave i nastojanja da se uvede decentralizaicja, može li se stvar učiniti još gorom nego što jest?

Naravno. Može usluga biti skuplja i nekvalitetnija. Primjerice, škole moraju imati svoj stručni kadar, osim nastavnika. To su psiholozi, pedagozi, logopedi i slično, a to košta. Ja mislim da je kod decentralizacije izuzetno važno da se odmjereno razmisli koji su to poslovi koje najbolje može obavljati država, a koje županija ili grad.

U novoj Vladi imamo promjene imena triju ministarstava. Moraju se raditi i nove ploče s natpisima, a to su visoki iznosi. Je li to potrebno?

Osim samog mijenjanja imena ministarstava, važnije je da se djelokrug ministarstava i središnjih tijela najbolje uredi. Ukupno je 1279 ispostava ministarstava širom Lijepe naše, međutim, osnivaju se novi središnji uredi, primjerice ured digitalnog društva. Jedan dio aktivnosti tog ureda odvija se u Ministarstvu uprave i u okviru uprave za e-Hrvatsku. Osim promjene imena ministarstava važno je djelokrug dimenzionirati, kako bi svi građani, koji su porezni obveznici, mogli znati koji su rezultati praćeni u pojedinim javnim poliikama. Ja iz dosadašnjeg iskustva sagledavam da na razini vlade među ministasrtvima nedostaje dodatne koordinacije.

Koje su zadaće novog ministra uprave? Što je prvo za učiniti i s čim će imati najviše problema u provođenju reforme?

Na Saboru je usvojen Zakon o djelokrugu ministarstava. Ja sam mu savjetovala da se pažljivo pogledaju nadležnosti ministarstava, ako ima preklapanja, da se to odvoji. Drugo je provedba akcijskog plana, da se krene u provedbu, na središnjoj, lokalnoj i regionalnoj razini.

Hoće li postojati politička volja da se sve provede u ovom mandatu?

Ja sam po prirodi veliki optimist i želim vjerovati da će reforme javne uprave krenuti svojim snažnim tokom i da je ovo sad početak provođenja reformi i da će se tijekom mandata ove vlade završiti ovaj posao i započeti drugi posao, koji ja nisam stigla pokrenuti, a to je izborno zakonodavstvo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.