Kulturnjaci 2016 pokreću međunarodnu peticiju zbog blokade rada Filozofskog fakulteta, koja je posljedica nametanja ugovora s Katoličkim-bogoslovnim fakultetom.
Ističu kako je njihovo pismo solidarnosti, koje se potpisuje na http://www.kulturnjaci2016.org/, “poziv na djelovanje: slobodno, sekularno i demokratsko sveučilište temeljni je preduvjet za slobodno, sekularno i demokratsko društvo”.
Pismo podrške studentima i profesorima Filozofskog fakulteta dosad su potpisali brojni ugledni svjetski intelektualci, između ostalih Maria Todorova, David Harvey, Saskia Sassen, Etienne Balibar, Yanis Varoufakis, Renata Salecl, Sandro Mezzadra i Costas Douzinas.
Kako je uvodno navedeno na konferenciji za medije, na kojoj su govorili književnik Edo Popović te Branka Galić i Tomo Bogdan, profesori s tog fakulteta, događaji na Filozofskom fakultetu ukazuju na daljnju klerikalizaciju i pokušaj uspostavljanja kontrole nad tim fakultetom, ali i na ideološke pritiske.
Književnik Edo Popović kazao je da je to “jedan od zadnjih činova predstave koja je počela devedesetih”.
“O religiji ću govoriti kao o ideologiji, jer ovo što Kaptol prakticira nema puno veze s Kristovim naukom. Oni su devedesetih uspješno uklizali u ispražnjeni prostor marksizma…, kao što se Crkva vrlo uspješno ubacila i prostor nacional-socijalizma”, kazao je Popović, navodeći da je u po Ustavu sekularnoj Hrvatskoj, uspjela ući u sve segmente obrazovanja.
VEZANE VIJESTI
“Crkva je ušla u škole i vrtiće, sad je ostalo još samo da zagrabi u Sveučilište”, naveo je.
“Povijesni primjeri, od Giordana Bruna na dalje, pokazuju što se događa kad Crkva postaje vrhovni autoritet i sudac. Zemlja bi i dalje bila ravna ploča, koju na leđima nose slonovi, da njen autoritet nije poljuljala znanost”, kazao je.
Danas heretik znači ne sumnjati u dogmu, nastavlja.
“Heretici su oni koji sumnjaju u ideju napretka. Vodi se rasprava je li moguć beskonačan napredak koji nam se kao takav predstavlja, a mi se bavimo temama kojima su se bavila društa iz Srednjeg vijeka. Vraćamo se stotinama koraka unatrag. U tom smislu važna je ova bitka oko Filozofskog, to je dio šire igre. Nije čudno što su izdvajanja za kulturu i znanost mizerna, da je zaustavljena kurikularna reforma”, naveo je.
“Kako stati tome na kraj? Potrebno je napraviti klub koji će tome reći ‘ne’ i to zaustaviti. Čini mi se da, kada govorim o ovome govorim o očevidnom, ali kao da to nije uvijek tako”, kazao je Popović.
Branka Galić, profesorica na Filozofskom, kazala je da i profesori podržavaju načela humanosti i sekularizma, kao i Kulturnjaci. Navela je kronologiju događanja do “vrlo nezavidne situacije u kojoj smo se našli”.
“Odnos prema znanosti i Crkvi je nerazriješen, kada je u pitanju odnos prema Filozofskom. S dekanom Previšićem je krenulo nizbrdo, pa i prije njega, s bivšim dekanom, rektorom Borasom, koji je stavio suradnju s KBF-om na dnevni red Fakultetskog vijeća, koje nije bilo upoznato sa daljnjim događanjima”, kazala je. Boras je, naime, sklopio ugovor s KBF-om, za čije detalje Vijeće nije znalo. Kada je netransparentnim kanalima došao do članova Vijeća, oni su vidjeli da je ugovor štetan.
Borasov nasljednik Previšić je kazao da o tome ništa nije znao i počela je rasprava. Međutim, dekan Previšić je inzistirao na tome da se ugovor sam po sebi ne može odbaciti, ako se ne odbace svi drugi ugovori s fakultetima, koji postoje godinama i desetljećima, poput Prirodoslovno-matematičkog. To je bio Previšićev uvjet, istakla je Galić, da se svi moraju odbaciti u paketu, jer nisu usklađeni s općim načelima sklapanja ugovora Filozofskog fakulteta. Nakon što su na Vijeću izglasali ta opća načela, krenulo je inzistiranje za sastavljanje povjerenstva, koje je imenovao dekan, a koje je služilo mobilizaciji podrške ugovoru s KBF-om.
“To nije išlo na demokratski način, već zastrašivanjem”, istakla je, dodajući da se prijetilo kako čak, ako se ugovor s KBF-om ne prihvati, neće biti mogući novi ugovori s drugim sastavnicama. Nakon godinu dana pregovaranja s KBF-om, konačno je donesen i novi tekst ugovora, koji je stavljen pred Vijeće. Sedam odsjeka je reklo da je neprihvatljiv i tražila se rasprava, koju je blokirao dekan.
“Tada su studenti sami organizirali svoju tribinu o odnosu FF-a i KBF-a. Bila sam na toj tribni i iznijela svoje mišljenje, nekon čega je dekan zatražio moju suspenziju i razrješenje, zatim je u medijima rekao da je to zbog nerada i glasnog slušanja glazbe”, navela je. Sam dekan, međutim, nije mogao razriješiti prodekanicu, već samo Vijeće, koje ju je podržao. Dekan je zato opstruirao sve njene poslove. Situacija se nastavila optrukcijom interesa rada Fakulteta, a pojedini materijali koji su trebali doći na Vijeće, nisu uvrštavani na dnevni red. Zato je Vijeće, zbog forisranja ugovora i nedemokratskih postupaka, pokrenulo razrješenje dekana u lipnju.
Istovremeno, studenti su intenzivno radili istraživanje koje je na izuzetno reprezentativnom uzorku pokazalo da dvije trećine studenata ne prihvaća ni “popravljeni” tekst ugovora i da bi ga samo jedan posto prihvatio bez promjena.
Prvog srpnja je izglasan stav Vijeća prema ugovorima – sve sastavnice su prihvaćene, osim ugovora s KBF-om, protiv kojeg je bilo 55 članova, a 19 za.
Jesen je dovela i posljednje pokušaje Previšića da se održi na svom mjestu, ali i izbacivanje studenata iz Fakultetskog vijeća, što nije narušilo većinu koja se protivi ugovoru s KBF-om, zatim i imenovanje v.d.-a Željka Holjevca, nove izbore za predstavnike Studentskog zbora, koji su propali zbog neregularnosti izbornog procesa.
Tomislav Bogdan kazao je kako su za situaciju na FFZG-u krivi rektor Boras, Senat Sveučilišta u Zagrebu i uprava fakulteta.
“Nadležno ministarstvo odbija reagirati, a vrši se nasilje kroz institucije”, kazao je. Filozofskim fakultetom upravlja preko Senata Sveučilišta u Zagrebu, navodi on. Prije tjedan dana su uspjeli sazvati Vijeće usprkos prijetnjama i zastrašivanjima.
“Zahtijevamo od Senata da prihvati odluke Vijeća, apeliramo na Ministarstvo da prekine krizu upravljanja na Filozofskom fakultetu”, izjavio je. Upravni nadzor bi razriješio krizu upravljanja, ali unatoč zahtjevima Vijeća da se on provede, to se ne događa. Smatra da to opstruiraju Uprava Sveučilišta i Ministarstvo.
Navodi i da je istina da se Ministarstvo ne može miješati u autonomiju Sveučilišta, ali ono je kontrolni, nadzorni organ, koji bi morao nadzirati institucionalno nasilje kakvo se provodi nad Fakultetom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
