Različiti su pogledi HDZ-a i Mosta oko teritorijalnog preustroja Hrvatske. Dok se Most i dalje zauzima za manji broj županija, HDZ ustraje na postojećem modelu. Je li riječ o sukobu partnera u vlasti ili samo o još jednoj temi za lokalne izbore?
VEZANE VIJESTI
Da reformi lokalne samouprave, ali bez da se dira u postojeći teritorijalni ustroj, uvriježeni je stav političkih stranaka koje sudjeluju u lokalnoj vlasti.
Stručnjaci za javnu upravu slažu se da ta je ideja nemoguća misija.
“Prvo trebamo vdjeti koje ce zadaće obavljati koja razina lokane samouprave i na temelju toga ići u teritorijalnu organizaciju”, kaže bivša Mostova ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović.
Plenkovićev stav decentralizacije na postojećem teritorijalnom ustroju u Hrvatskoj već je jednom isproban, te je brzo neslavno propao.
“Lokalne jedinice koje su male jednostavno na sebe ne mogu preuzeti nove ovlasti – to je ta funkcionalna decentralizacija, preuzeti nove poslove. Kako bi to općina s 200-300-500 ili 1500 stanovnika mogla kada nisu mogli ni gradovi od 10 000”, rekao je Ivan Koprić.
Što se moglo decentralizirati – decentraliziralo se te 2001., kažu stručnjaci. Riječ je o 54 od ukupno 576 lokalnih jednica na koje je prebačen dio rashoda u osnovnom i srednjem školstvu, zdravstvu i socijelnoj zaštiti, te vatrogastvu i tu se stalo.
Tvrdnje da će se teritorijalnim okrupnjavanjem male sredine utopiti u velikima, struka demantira.
Pogledajte cijelu priču Ane Mlinarić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
