Iz ORaH-a su poručili kako je izborni program Ive Josipovića jedini ekonomski utemljen s konkretnim prijedlogom ustavnih promjena, što, kažu, pokazuje i nedavno objavljena ekonomska analiza programa kandidata i kandidatkinja, no ne slažu se s ocjenom analitičara da je pretjerano oslanjanje na "zeleno" gospodarstvo opasno za hrvatsku ekonomiju.
Komparativnu analizu gospodarskih programa predsjedničkih kandidata na izborima 2014. izradili su i objavili prije tri dana ekonomisti Vedrana Pribičević i Vuk Vuković sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.
“Podržavamo iskorak prema stručnom vrednovanju i usporednim analizama izbornih programa, što vodi uspostavljanju dobre prakse razvijenih demokracija”, navode iz ORaH-a u priopćenju. Ističu kako spomenuta analiza potvrđuje da je ORaH, podupirući Josipovića, pažljivo odabrao svoga kandidata za predsjednika Republike.
No, ocjenjuju, analiza dovodi u pitanje značajan iskorak u hrvatskoj politici koji se odnosi na snažno oslanjanje na koncept održivog gospodarstva i cirkularne ekonomije, sadržan u Josipovićevu programu. To, kažu u ORaH-u, pokazuje da čak i među vrsnim mladim ekonomistima u Hrvatskoj “postoji neinformiranost o potencijalima tzv. zelenog gospodarstva za ukupni razvoj društva i ekonomije”.
Analitičari skeptični prema Josipovićevoj zelenoj ekonomiji
Naime, analitičari su u svojoj analizi Josipovićevog političkog programa kandidata upozorili da inzistiranje na zelenoj ekonomiji (kreiranje trokuta ekologija – energetika – tehnologija) predstavlja opasnost od ponavljanja španjolskog primjera subvencija u obnovljive izvore energije.
“Svođenje koncepta zelenog gospodarstva na subvencije u obnovljive izvore energije u jednoj europskoj državi predstavlja opasni redukcionizam i korištenje metode ‘Prokrustove postelje’, koja nije dopustiva u znanosti i stručnim analizama”, upozorovaju u ORaH-u.
PROČITAJTE JOŠ
Ističu kako, suprotno tvrdnjama ekonomista, praksa cijeloga niza zemalja pokazuje dijametralno suprotno – da zeleno gospodarstvo generira rast i zaposlenost smanjenjem emisije stakleničkih plinova i onečišćenja okoliša, da poboljšava energetsku i resursnu učinkovitost te sprječava smanjenje biološke raznolikosti.
Napominju kako zeleno gospodarstvo ne čine samo obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost, već i usmjerenost na pametne tehnologije, posebice u energetici, industriji te gospodarenju otpadom i otpadnim vodama, visoki udio obrade, oporabe i recikliranja otpada kao resursa ili sekundarne sirovine, zelena gradnja, čisti i održivi prijevoz, itd.
U ORaH-u upozoravaju kako gospodarski razvoj u današnjem obliku tzv. linearne ekonomije, koji promiču ekonomisti, zahtijeva sve veće količine energije koja se i dalje dobiva iz fosilnih izvora energije, a koji su primarni uzročnici onečišćenja okoliša i problema s energijom.
