Prije točno 26 godina održan je referendum na kojemu su građanke i građani Hrvatske odlučivali o budućnosti Hrvatske odgovarajući na dva ponuđena pitanja, a toga se događaja na Facebooku sjetila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
“19. svibnja jedan je od najvažnijih dana u hrvatskoj povijesti. Prva puta hrvatski je narod mogao slobodno i neposredno izraziti volju ‘ZA’ svoju samostalnu i suverenu državu. I učinio je to većinom od 94 posto s pripadnicima nacionalnih manjina. Raspisivanje referenduma bila je jedna od najvažnijih odluka predsjednika Tuđmana, izraz njegove nepokolebljive vjere u povijesnu zrelost hrvatskoga naroda i hrvatskih građana. Bio je to ujedno dan u kojemu smo preuzeli odgovornost za svoju budućnost, za svoju državu”, podsjetila je na svojem Facebook profilu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
VEZANE VIJESTI
Istaknula je: “U proteklih 26 godina prošli smo težak put, ali mnogo smo postigli. Sada su nam ciljevi demografska obnova te gospodarski prosperitet i željeni životni standard. Mladi, nezaposleni, oni koji se iseljavaju, blokirani, oni koji strepe od ovrha i mnogi drugi šalju nam jasnu poruku: želimo pravedno društvo, želimo egzistencijalnu sigurnost i perspektivu”.
“Čvrsto vjerujem kako ćemo to ostvariti zajedništvom koje će znati odgovoriti na te i sve druge izazove našega vremena. Neka nam živi jedina i vječna domovina Hrvatska”, poručila je predsjednica.
Podsjetimo, u tijeku pregovora o razrješenju državne krize između republika tadašnje SFRJ, 1991. Tuđman je donio odluku o raspisivanju referenduma o državnoj samostalnosti Hrvatske, koji je održan 19. svibnja 1991. godine, a građanke i građani Hrvatske odlučivali su o budućnosti Hrvatske odgovarajući na dva ponuđena pitanja.
Prvo pitanje, na plavom listiću, glasilo je: “Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?”
Drugo pitanje, na crvenom listiću, bilo je: “Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?”
Prema Izvješću Republičke komisije za provedbu referenduma od 22. svibnja 1991., na referendum je moglo, na temelju biračkih popisa, izaći 3.652.225 glasača.
Za pitanje na plavom listiću, o suverenosti i samostalnosti Hrvatske, glasovalo je ukupno 3.051.881 glasača ili 83.56 posto od ukupnog broja registriranih glasača.
„Za“ je glasovalo 2.845.521 glasača ili 93,24 posto izašlih na referendum. „Protiv“ je glasovalo 126.630 glasača ili 4,15 posto glasača koji su pristupili referendumu. Nevažećih plavih listića bilo je 1,18 posto od broja izašlih glasača.
Za pitanje na crvenom listiću, o ostanku Hrvatske u jedinstvenoj saveznoj državi, ukupno je glasovalo 3.051.881 glasača ili 83,56 od ukupnog broja registriranih glasača. „Za“ je glasovalo 164.267 glasača ili 5,38 posto izašlih na referendum. „Protiv“ je glasovalo 2.813.085 glasača ili 92,18 posto izašlih. Nevažećih crvenih listića bilo je 2,07 posto.
Na osnovi neposredno iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Ishod referenduma bio je polazište donošenja i Odluke o raskidu državno-pravne sveze sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
