Predsjednik uprave Hanfe, Pierre Matek, gostovao je u N1 studiju uživo.
Prozivali su vas kad je trebalo zaustaviti trgovanje dionicama Leda.
Mi smo donijeli odluku o obustavi trgovanjem određenih dionica na Zagrebačkoj burzi kad su za to stvoreni zakonski uvjeti. Kad je izvanredni povjerenik izrazio sumnju da financijski izvještaji neće biti objavljeni na vrijeme, tad je Hanfa zaustavila trgovanje dionicama. Kad su uvjeti ispunjeni, trgovanje se nastavilo. Obustava trgovanja neće uvijek zaštititi ulagače, dapače, ona njima može i štetiti, jer netrgovanjem sprečavate dioničare da prodaju svoje dionice na tržištu ako to žele ili moraju. Kad su objavljeni izvještaji, stvoreni su uvjeti da se trgovanje nastavi.
Jeste li vi osjećali pritisak da morate što prije nastaviti s trgovanjem dionicama?
Ne, trgovanje se nastavilo automatski kad su objavljeni izvještaji. Kad se nastavilo, procijenili smo da nema razloga za ponovnu obustavu trgovanja. Postoji li rizik da netko na temelju povlaštenih informacija manipulira cijenom – postoji, ali to postoji kod trgovanja svake dionice. Postoji cijeli niz kompanija na burzi, koje su u financijskim teškoćama, a čijim se dionicama normalno trguje i dalje.
Kako procijeniti ponašanje mirovinskih fondova, koji intenzivno prodaju svoje dionice Leda?
Mirovinski fondovi su u Ledo uglavnom ulagali kad je bila dokapitalizacija Leda. Oni ulažu u takvim iznosima da ne mogu iz tih pozicija brzo i jednostavno izaći i u brojnim su poduzećima izabrali da budu veliki dioničari. Oni su kao dioničari na skupštinama mogli glasovati i mogli su tako i formirati sastav Nadzornog odbora. Zakon o mirovinskim fondovima iz 2014. je prepoznao da odnos mora biti strukturiraniji i bolje dokumentiran. Taj je zakon prepoznao moment konflikta interesa koji se neminovno javlja u financijskom sektoru, oni to moraju prepoznati, oni time moraju upravljati i sve moraju adekvatno dokumentirati.
Sjedili su u Nadzornom odboru Leda, jesu li se nekome trebala pokazati jamstva za otkup dionica?
Ta jamstva su bila javno poznata svima. Ledo, a i druge kompanije na burzi, objavljivale su te informacije na burzi i kroz druge kanale. Nitko ne može reći da je iznenađen i da nije znao za jamstva. Mirovinski fondovi su znali za ta jamstva, dužni su odraditi analizu i procjenu vrijednosti i unatoč tome su procijenili da je ta investicija za njih isplativa. Izloženost mirovinskih fondova Agrokoru bila je daleko ispod zakonskih limita, ali nisu imala nikakvih dramatičnih posljedica.
Koliko danas možemo biti zadovoljni načinom na koji funkcioniraju?
Mirovinski fondovi su svojom veličinom nadrasli hrvatsko tržište. To za njih nosi i cijeli niz odgovornosti koji za portfolio i investitore nije uobičajen i zakon propisuje do neke mjere kako se oni trebaju ponašati. Razina transparentnosti je izuzetno visoka. O razini ulaganja fondova hrvatska javnost zna više nego bilo koja druga javnost u svijetu.
Kad smo kod efektivne kamatne stope, treba li nam efektivni prinos mirovinskog fonda? Ne možemo puno izvući iz onoga što se zove nominalni prinos.
Postoji razlika između prinosa fonda u smislu porasta i pada vrijednosti u okviru proračunske jedinice i prinosa pojedinog ulagača.
Što kažete na ideju efektivnog prinosa? Odnosno, da bi se u izračun prinosa fonda uključilo niz drugih stvari.
Trošak upravljanja i svi drugi troškovi već jesu uključeni u vrijednost. Većina drugih troškova, marketing, regos i drugi plaćaju se iz društva za upravljanje. Ako se dodaju svi drugi troškovi na to, dolazi se do 0,41 posto.
Po podacima u 15 godina 65 milijardi kuna uplaćeno je u drugi stup, a vrijednost iznosi 90 milijardi. To nije nešto što bi došlo s pet posto mjesečnoga prinosa.
Takva vrsta prinosa bi se mogla izračunati na razini pojedinog ulagača.
Fond hrvatskih branitelja, koji ima jednu dionicu u portfelju, onu Hrvatskog telekoma, njome upravlja netko za veliku naknadu. S druge strane imamo kapitalni fond u sustavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kojim upravlja država. Ne bi li država mogla uštedjeti novac braniteljima i upravljati njihovim fondom?
To je stvar države, nije na Hanfi da to radi. Mislim da dovoljno dugo postoji fond branitelja i kapitalni fond da je to mogao bilo tko predložiti.
Mnogo institucija je reklo da je to trebao netko drugi napraviti…
Protok informacija, protok ideja unutar različitih državnih institucija bilo bi dobro kad bi se poboljšao i ubrzao. Posla je puno, a ljudi su opterećeni kratkoročnim ciljevima.
Što kažete na ideju da država sama upravlja braniteljskim fondom?
Ideja braniteljskog fonda nije bila na početku da će biti samo jedna dionica, ne vidim zašto ne bi država to prenijela.
Je li Hanfa napravila sve što je mogla kad su u pitanju Agrokorove mjenice?
Te optužbe Hanfi oko mjenica su neosnovane. Izjednačavaju se s faktoringom, što je pogrešno. Prvo, priča je da su mjenice bujale unutar faktoring kuća, a to nije bilo tako. One su se u razdoblju od 2014. do kraja 2016. čak i smanjivale. Izloženost faktoring društava prema Agrokoru pala je na 15 posto.
Hoćete li svjedočiti na istražnom povjerenstvu?
Opasnih pitanja se ne bojim, jer si Hanfa nema šta predbacivati.
Spominjalo se nenamjensko korištenje sredstava. U kojoj je fazi ta istraga?
Ta istraga je pri kraju, mi smo proveli određene postupke, prikupili smo dokumentaciju, prikupili mišljenje od druge strane, to sve skupa traje dulje nego što bi javnost željela, ali provodimo sve u skladu sa zakonom.
Koje su posljedice istrage, ako se pokaže da netko nije radio u skladu sa zakonom?
Hanfa ima na raspolaganju cijeli niz nadzornih mjera, koje idu od toga da se objavi javna opomena, koja je najblaži oblik mjere, do toga da se trajno oduzme dozvola cijelom društvu. U slučaju da se radi o prekršajnim kaznama, ima i prijava Prekršajnom sudu. Ili u slučaju da su utvrđena kaznena djela, onda smo dužni to prijaviti nadležnim institucijama.
Hoće li biti potrebe za ovim strožim mjerama?
Ne bih to komentirao.
