Svi su sve znali - tako se najkraće i najčešće opisuje slučaj Agrokor. Ipak kada se pita pojedine institucije odjednom nitko ništa ne zna ili ne zna dovoljno pa tako ni često prozivana Hanfa. Agrokoru je danas bila posvećena i jedna konferencija na kojoj se pokušalo razbistriti je li to posljednji model kapitalizma na hrvatski način.
Jesu li institucije u slučaju Agrokor zakazale? Jedna od onih nad kojima je često znak upitnika – pogotovo kad su u pitanju mjenice i faktoring društva – je i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Njezin prvi čovjek tvrdi – nemam ništa protiv da me pozove saborsko istražno povjerenstvo.
Pierre MATEK, predsjednik Uprave HANFA-e: “Opasnih pitanja se ne bojim jer si HANFA nema ništa za predbacivati, ja ćuu tamo vrlo rado rasvijetliti onaj dio iz naše nadležnosti o kojem nešto znam”.
VEZANE VIJESTI
Za rasplet slučaja Nexus fonda kaže da nije čudno što nadzor tako dugo traje, a i za eksploziju mjenica u slučaju Agrokor nalazi objašnjenje: “Mjenice unutar faktoring kuća smo uočili i o tome i obavijestili HNB, usuđujem se reći da je to doprinijelo stabilnosti financijskog sustava. A za ove mjenice izvan faktoring društava nismo znali, niti smo ih ikako mogli pratiti”.
Pa tako ni u HANFI ne znaju, kažu, kako se stvorilo pet milijardi kuna mjenica u Agrokorovim izvješćima te što stoji iza njih. Odgovor – ili barem put kojim treba krenuti u njegovu traženju – ponudila je konferencija u organizaciji Zaklade Friedrich Ebert o Agrokoru kao primjeru ortačkog kapitalizma. O dubokoj isprepletenosti interesa Agrokora i najrazličitijih mogućih društvenih aktera najbolje govori popis zaposlenika samoga koncerna.
Pobrojao ih je Željko Ivanković, politički i ekonomski analitičar: “Guverner centralne banke, ministar financija, ministar javne uprave, šef policije, zamjenik ministra financija, zamjenica ministra gospodarstva, šef jednog od sindikata, direktor javne televizije, suprug šefice Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, supruga potpredsjednika Vlade … Ne želim uvrijediti Azerbajdžan ali pada mi na pamet odmah kad ovo čujem – pa ovoga nema ni u Azerbajdžanu! Takva koncentracija moći, ali da odmah bude jasno – mi smo sve to znali”.
No iako je početna teza bila da se kriza u Agrokoru može iskoristiti kako bi se ovakav ekonomski model razmontirao, malo je onih koji vjeruju da će se upravo to i dogoditi.
Saborski zastupnik SDP-a Orsat Miljenić kaže: “Dosadašnji rad povjerenstva ukazuje na to da se to neće dogoditi, vladajuća većina izborom svjedoka upravlja radom povjerenstva na način da zapravo jasno pokazuju kako ne žele ništa otkriti”.
Iako se pozivu na konferenciju nisu odazvali, članovi vladajuće koalicije su ipak pratili što se tamo govorilo.
HNS-ov saborski zastupnik Milorad Batinić ističe: “Ono što je cilj je prvenstveno sačuvati što više radnih mjesta u Agrokoru i da ta tvrtka nastavi funkcionirati i dalje, da dobavljači imaju posao i da sustav maksimalno koliko je moguće nastavi funkcionirati i dalje”.
No odabirom Knightheada kao glavnog partnera u tom procesu, smatraju analitičari, Agrokor teško da će nastaviti funkcionirati u dosadašnjem obliku.
Ivo Bićanić, politički i ekonomski analitičar upozorava: “Kad ste odabrali Knighthead, odabrali ste konkretno rješenje, a to je čop-čop, to je razbijanje koncerna i prodaja jer to je ono što Knighthead radi, asset stripping, oni su po tome poznati. Da ste odabrali Sberbank, odabrali bi očuvanje koncerna, oni s druge strane žele imati jednu, a ne pet osoba za pregovore. Ovim izborom odabrali ste razbijanje koncerna na dijelove jer ste izabrali kasača, a ne galopera”.
Pa je pitanje ne samo što će točno na kraju procesa u kojem se Agrokor trenutno nalazi od njega i ostati, nego i hoće li to za sobom zaista povući ikakve ozbiljnije promjene kapitalizmu na hrvatski način osim – kozmetičkih.
