Gost Pressinga bio je profesor upravne znanosti i javne uprave s Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić.
Vi ste u SDP-ovom Savjetu?
“Ja jesam u tom Savjetu, nisam to tajio. Predsjednik sam Savjeta za javnu upravu, lokalnu samoupravu i decentralizaciju ali nisam član SDP-a. U SDP-u nema neke žarke želje da se zemlja decentralizira. Nastojim pokrenuti neke stvari i mislim da bi Socijaldemokratska partija to mogla. Surađivao sam sa svima koji su me tražili, mislim da je to dužnost intelektualaca. Razgovarao sam i s ljudima iz HDZ-a kada su htjeli smanjiti broj općina. Mi smo davno to predložili, još je Račanova vlada to predložila. Meni je neshvatljivo da se netko na visokoj poziciji, poput gospodina Kolara, ne sjeća nečega što je njegova stranka promovirala. Plan 21 je imao naznake toga ali Milanović je od toga odustao.
Ta je priča o županijama počela za vrijeme Jadranke Kosor, bilo je priča o teritorijalnoj reformi, postojao je plan i prijedlog i o tome smo raspravljali. Nije to bilo samo 2014. i 2015., bilo je i ranije. Njezina vlada je trajala relativno kratko i zbog okolnosti, zbog blokade Slovenije, se nije moglo dovoljno energije alocirati u to. Mislim da je to apsolutno prioritet broj jedan naše zemlje, nećemo se promijeniti ako se ne decentraliziramo”.
Kako riješiti lokalnu samupravu?
“Prvo, nema smisla ići u smanjenje broja općina i županija bez decentralizacije. Lokalna samouprava se ne treba mijenjati u Ustavu jer je predviđeno koji su poslovi lokalnih jedinica. To su komunalne službe, civilna i vatrigasna zaštita.. imate općine koje imaju dva, tri zaposlenika i nemaju svoja komunalna poduzeća. Kada se pokušala decentralizacija onda se vidjelo da su brojne općine tako male i bez organizacije i tražilo se što napraviti pa se prebacilo na županije. Županije su zadržale poslove, postale protočni bojlerm država daje 42 milijuna kuna za decentralizirane funkcije”.
A što je s argumentom uštede?
“Sada će u lokalnim jedinicama biti izbori i cijena je ista. Nova Vijeća koja će biti oformljena bit će ta koja će trebati usvojiti proračune, ako odbiju proračun raspustit će se Vijeće i razriješiti načelnici i moglo bi se dogoditi da u 2018. imamo dvaput prijevremene lokalne izbore”.
Ima li volje u SDP-u da vrate stvar bliže?
“Osobno se zalažem da slijedimo liniju normalnosti s obzirom da su predstavnička tijela birana prema međunarodnim ugovorima i lex Šerif ih krši”.
Ali SDP ima dva župana..
“Možda stvari nisu uvijek racionalne. Na kraju su zauzeli stav i glasali su protiv Lex šerifa, bilo je nekoliko ljudi koji su javno govorili da je on suprotan Ustavu i Europskoj povelji i nadam se da će se za to zalagati. IDS je zagovarao zakon i bili su ga spremni podržati ako zafali ruku u Saboru. Različite stranke su manje više zaboravile temeljne vrijednosti oko kojih bi se trebala formirati politika”.
Biste li mogli reći koliko bi lokalnih jedinica trebala imati RH?
“Kada se rade teritorijalne slike uzima se obzir temeljni faktori, a jedan je struktura naselja. Imamo 39 naselja s preko 10 tisuća stanovnika, sve ostalo su sela ili prigradska naselja. Kad bismo ih još spustili na 5 tisuća onda bismo došli do 120 centara. Državne službe često i u manjem broju od toga djeluju”.
Vi ste za to da se predsjednika bira u Saboru?
“Apsolutno sam da se predsjednika bira u Saboru, i ne samo predsjednika. Imam viziju zemlje u kojoj bismo napravili malo drugačije političko uređenje. Bojim se da dok god budemo mislili da je sve zadano od boga nećemo se promijeniti, što znači nastavak svih ovih negativnih procesa. Hrvatska je zrela da napravi novi Ustav. Imamo relativno dobre stvari ali i loše poput referenduma, ustrojstva RH… Moramo imati demokratski politički sustav. Dok god imamo autoritarne političke ovlasti građani se ne bave problemima nego njima kao ljudima. I mi smo započeli razgovor o ljudima, a kasnije smo došli do problema. Prošlo je 30 godina od tranzicije, a ponašamo se kao mala djeca, ne znamo kako glasati”.
Je li u Hrvatskoj moguće elektronsko glasanje?
“Mislim da je to nešto za što su osigurane sve pretpostavke osim zakonskih, nema političke volje. U BiH imate dopisno i elektroničko glasovanje, u RH toga nema. Više bi mladih sudjelovalo da ga ima. Djecu učimo da demokracija nije važna, da se ne treba glasati, potkopavamo demokraciju, to je nekome u interesu”.
Što rade intelektualci u politici? Imate li vi političkih ambicija?
“U Hrvatskoj ima oko 15-ak tisuća znastvenika u registru. Ovo što sam krenuo raditi s SDP-om je da ne stanem samo u području istraživanja već da idem u primjenu, da pomognem. Znanost proizvodi nove spoznaje koje su korisne i svi se trebamo jedni drugima približiti. Nemam nikavih političkih ambicija.
Jesmo li mi iskoristili ulazak u EU?
“Zadržali smo stav s obzirom da smo se mi sami pridruživali, a ne u grupi, sretan sam zbog toga jer su vidjeli sve naše nedostatke. Nakon perioda straha od EU-a sada su ljudi odahnuli. Moramo naučiti gledati EU kao dio nas, trebamo imati aktivnu ulogu”.
