Kad je početkom 2014. godine Vlada donijela odluku o nazivu radnog mjesta 'voditelj Ureda za dobrodošlice', zbog neobičnog imena mnogi su se, poučeni gorkim iskustvom, pitali je li to još jedna u nizu državnih institucija za 'istraživanje ruda i gubljenje vremena'.
Do tada je malo tko znao da Ured za dobrodošlice djeluje od 2012. godine i da je zadužen za brigu o tri i pol milijuna Hrvata koji žive izvan domovine. U uredu je 29 zaposlenih koji brinu o trima skupinama naših sunarodnjaka koji žive izvan Hrvatske – Hrvatima u BiH (kao konstitutivnom narodu druge države), Hrvatima koji su nacionalna manjina u 12 europskih država te dijaspori, piše tportal.
PROČITAJTE JOŠ
Predstojnica Državnog ureda za Hrvate izva RH je Darija Krstičević, bivša dugogodišnja veleposlanica BiH u Austriji i ŠPanjolskoj te zaposlenica HGK-a, ključna osoba za provedbu politike Vlade RH prema Hrvatima izvan zemlje. Dok nije ustrojen njezin ured, u odnosima između domovine i Hrvata izvan domovine vladao je popriličan kaos, posebno kad je riječ o financiranju projekata u BiH. Sve je ovisilo o osobnim političkim preferencijama i osobnim poznanstvima, a često nitko nije ni kontrolirao u što su utrošena sredstva koja su se iz hrvatskog Državnog proračuna odlijevala Hrvatima u BiH, hrvatskim manjinama ili dijaspori.
Danas se sva sredstva namijenjena Hrvatima izvan domovine mogu dobiti samo konkretnim projektima putem javnih natječaja. Naglasak je na projektima kojima se ostvaruje suradnja u kulturnom, obrazovnom, znanstvenom, zdravstvenom, gospodarskom i sportskom području. Cilj je, kako naglašava predstojnica Krstičević u razgovoru za tportal, očuvati i jačati hrvatski identitet i prosperitet. Kaže da su, kad su za Hrvate u BiH krenuli dodijeljivati sredstva putem natječaja, lobiranja bila intenzivna, na prvom natječaju bilo je prijavljeno čak 900 projekata, a dodijelili su sredstva za samo njih 26.
‘Bilo je teško, ljudi su bili navikli na dogovore ispod stola, pritisak je bio velik, ali onda su polako shvatili da će svi doći na red i da radimo prema jasnim kriterijima. Hrvatska je u štednji i sredstava nema za sve. Prednost imaju projekti koji će osigurati najveću korist za zajednicu – ne samo za Hrvate u BiH, nego i zajednicu u kojoj žive pa najbolje prolaze obrazovni i zdravstveni te kulturni projekti’, objasnila je Krstičević. Ove godine za velike projekte (bolnice, škole, fakultete i sl) za Hrvate u BiH izdvojit će se 20 milijuna kuna.
Ukupan godišnji proračun Državnog ureda za Hrvate izvan RH je 60 milijuna kuna, od čega 8,6 milijuna kuna odlazi na hladni pogon samog Ureda. U njemu radi 29 ljudi, među njima ima i povratnika iz dijaspore, a radno vrijeme im je, praktično, 24 sata jer pokrivaju cijeli svijet, svaku državu u kojoj žive Hrvati.
