Uvođenje eura jedan je od najvažnijih ciljeva Vlade Andreja Plenkovića, a nedavno je održana i prva sjednica Nacionalnog vijeća za euro.
A jesu li Hrvati spremni za uvođenje eura?
Najveći strah kod građana izaziva pitanje hoćemo li imati europske cijene, ali hrvatske plaće i što će se događati s kunskim kreditima.
“Sve cijene su tako i tako porasle, a mišljenja sam da će uvođenjem eura još malo više. Dosta nam loše ide pa ne bih volio da nam to poremeti i ovo malo zadovoljstva što imamo”, kaže jedan građanin, dok njegovu sugrađanku brine kako bi uvođenje eura utjecalo na kredite: “Rekla bih da je fakat teško živjeti u Hrvatskoj i da moraš raditi po cijele dane da bi nešto imao. Ne znam kako bi to utjecalo na kredite kad bi se uveo euro”.
Vlada je prije desetak dana održala prvu sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. U HNB-u kažu – građani ne trebaju brinuti zbog kunskih kredita.
PROČITAJTE JOŠ
“Tu nema nikakvih problema. Konverzija će ići po tečaju koji će ići u trenutku konverzije. Znači i otplate će se tako konvertirati, preračunavati. Neće biti troška konverzije. Znači jednostavno će se zamijeniti iznos u kunama iznosom u eurima i tu neće biti gubitka za građane koji su uzeli kredite u kunama”, rekla je u TNT-u zamjenica guvernera Sandra Švaljek.
Koliko će ulaskom u eurozonu porasti životni troškovi? Hrvatske plaće i europske cijene – mit je u koji mnogi vjeruju.
Za Dragu Jakovčevića s Ekonomskog fakulteta problem je niska bruto santnica koja će se ‘zabetonirati’ ulaskom u monetarnu uniju.
“Ona je 10 eura po satu. Ako uđete u eurozonu, zašto biste imali veću? Doći će do mobilnosti radne snage. Mi smo već izgubili osam posto stanovništva u zadnjih pet godina”, kaže Jakovčević.
Na prvoj sjednici vijeća za euro Boris Vujčić kazao je da bi već iduće godine mogli znati tečaj po kojem će Hrvatska ući u tečajni mehanizam.
No nisu svi na toj sjednici zastupali jednak stav kao i Vlada. Sindikati su kritični kao i oporba.
“Ne ulaziti u euro dok se ne izgrade potrebni instrumenti, mehanizmi i institucije u Bruxellesu. Jedine dvije neuke zemlje su Hrvatska i Bugarska na začelju Europe koje srljaju golom stražnjicom u trnje. Hrvatska nije spremna sada i neće biti idućih deset godina”, smatra Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata.
U europskom tečajnom mehanizmu Hrvatska bi trebala ostati barem dvije godine. Stručnjaci, analitičari i političari nisu složni, ali ulazak u euro za Hrvatsku je strateški cilj.
A hoće li građani pjevati ili proklinjati državnu vlast ovisit će o kvaliteti priprema za prelazak na euro što se očekuje za pet do sedam godina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
