Ministar financija Boris Lalovac nastavlja s češljanjem državnih rashoda kako bi pronašao dodatnih 500 milijuna do milijarde kuna ušteda prije sastanka s povjerenikom Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem zakazanim za nedjelju i ponedjeljak.
Ministar Lalovac mora naći način kako Bruxellesu na stol staviti uštede na razini od 2 milijarde kuna kako Hrvatska ne bi ušla u proceduru makroekonomskih neuravnoteženosti. Racionalizacije se traže se na svim razinama- od centralnog proračuna, preko javnih poduzeća pa do brojnih državnih agencija.
PROČITAJTE JOŠ
”Uštede se neće tražiti samo spajanjem agencija nego će to biti uštede i u centralnom proračunu. Tu je najveći rizik za javna poduzeća. Jer kad vam padne milijardu kuna jamstava oko carga, milijardu od putničkoga, izgradnja Zračne luke Zagreb…. To su tri do četiri milijarde koje jednostavno ne možete naći u centralnom poračun. I to je ono s čim ćemo ići prema Komisiji da ograničimo rast javnog duga i deficita iz javnih poduzeća” rekao je ministar Lalovac.
Naime, prema ESA 2010 metodologiji i državna poduzeća ulaze u izračun deficita što je ogroman teret za državni budžet. Ministru Lalovcu nije svejedno jer bi deficit za 2014., koji je on prikazao na razini od 12,8 milijardi kuna, prema Eurostatovoj metodologiji mogao skočiti i do 18 milijardi.
No nije tu kraj ministrovim mukama, jer prema Hrvatskoj narodnoj banci, za razliku od optimističnih prognoza s Markovog trga, HNB očekuje nastavak recesije i u prvom kvartalu 2015., odnosno blagi pad BDP-a.
”Meni je ipak bitno da se osobna potrošnja počinje pomalo stabilizirati. Bilo što u osobnoj potrošnji je nekakav mali oporavak”, dodao je Lalovac.
Nije lako ministru financija. Proračun ”curi” na sve strane koliko god se on trudio držati ga pod kontrolom. Bruxelles pak čeka suvisli plan reformi koji će garantirati makorekonomsku stabilnost, ali i poštivanje procedure prekomjernog deficita u kojoj se Hrvatska već nalazi.
