Francuski ekonomist Thomas Piketty rekao je u četvrtak navečer u Zagrebu da je potrebno demokratskije vladanje u eurozoni i demokratskije odlučivanje o razini deficita ako se u Europskoj uniji želi nastaviti s jednistvenom valutom eurom.
“Ako želimo nastaviti u EU s jedinstvenom valutom treba nam demokratskije odlučivanje o razini deficita”, kazao je Piketty, autor knjige “Kapital u 21. stoljeću”, gostujući kod Srećka Horvata u programu Filozofski teatar u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu.
U Europi bi trebala biti viša razina fleksibilnosti za budžetski deficit, što nije pitanje toga je li na vlasti “lijeva ili desna vlada”, rekao je. Napominjući kako je monetarna unija stvorena samo s ciljem izbjegavanja inflacije, Piketty je upozorio i da se ne može imati samo jedna valuta (euro) s isključivim ciljem izbjegavanja inflacije. “Ako postoji 18 različitih javnih dugova i toliko različitih poreznih sustava u zemljama koje su u međusobnoj konkurenciji, taj sustav ne može nikada profunkcionirati”, kazao je uz ostalo Piketty tijekom dvosatnog programa. “Rigidni proračunski kriteriji, fiskalne odluke i slično sve su pravila koja demokraciju u Europi čine nemogućom. Ako unaprijed odlučite da u tom smislu ne možete ništa učiniti, to ne funkcionira”, upozorio je.
Založivši se za promjene u europskoj politici i u makroekonomskoj politici, Piketty drži da političke vođe u Berlinu, Parizu i Bruxellesu trebaju shvatiti da je krajnja ljevica poput grčke Syrite ili Podemosa u Španjolskoj manje opasna od krajnje desnice. Upozorio je i da je stanje u Španjolskoj izrazito loše i da je to rezultat loše politike “koje nameću Njemačka i Francuska”.
Uspoređujući eurozonu s SAD-om, Piketty je rekao da su u posljednjih pet godina SAD i zemlje eurozone imale jednake prosječne stope nezaposlenosti. No, nakon pet godina, u 2015. godini, nezaposlenost u SAD-u pada, a u eurozoni raste.
Gmatra da bi grčka vlada trebala pokazati da se ne bori samo za sebe, već bi “na stol” trebala staviti prijedloge reformi funkcioniranja eurozone i to predstaviti ne samo kao svoju stvar, nego i kao pitanje Portugala, Španjolske, Italije i drugih zemalja. “Želim vidjeti demokratična riješenja za Europu i u tom smislu grčka vlada treba iznijeti prijedloge, a Nijemcima će biti teško zauvijek govoriti ne i odbijati takve prijedloge”. Njemačka bi vjerojatno nerado bila manjina u jednom “parlamentu eurozone”, rekao je Piketty. Smatra i kako vlade Italije i Francuske nemaju nikakve prijedloge, već se samo žale na Nijemce.
Piketty je pred punim gledalištem zagrebačkog HNK predstavio glavne teze svoje knjige “Kapital u 21. stoljeću” u kojoj pokazuje kako je došlo do sve veće nejednakosti u raspodjeli bogatstva u svijetu koje se sve više koncentrira u rukama ekonomske elite te što će se s kapitalom događati tijekom ovog stoljeća.
Pikettyjevo gostovanje dio je programa Festivala francuske kulture “Rendez-vous” koji počinje 5. svibnja izložbom Augusta Rodina i uključuje više od 150 događaja. Festival francuske kulture trajat će do rujna i održavat će se u 22 hrvatska grada.
Thomas Piketty (1971.) rođen je u Parizu i od 2006. najmarkantniji je znanstvenik Pariške ekonomske škole. Knjiga “Kapital u 21. stoljeću” njegova je dvanaesta knjiga. Knjigu (690 str.) je objavila zagrebačka izdavačka kuća “Profil”, a s francuskog ju je prevela Nataša Desnica-Žerjavić.
