U Banskim dvorima održana je izvanredna press konferencija ministra financija Borisa Lalovca i potpredsjednika Vlade Branka Grčića na kojoj su predstavili mjere za smanjenje deficita. Reakcija je to na izvješće Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio da je krajem prošle godine deficit državnog proračuna iznosio ogromnih 18,8 milijardi kuna.
‘Smatramo da će 21. travnja biti ključni datum kad će se početi vrednovati naše mjere. Ovih dana ćemo finalizirati nacionalni program reformi i time ćemo kompletirati cijeli naš proces, barem što se tiče naše strane. Sada predlažemo dodatne mjere koje moraju biti minimalno 0,4 posto BDP-a‘, rekao je Grčić.
Dodao je kako se ide na smanjenje deficita posebnom odlukom na ona javna poduzeća izložena ukupnom dugu i koja s ovom godinom započinju sa deficitom; prije svega HŽ i HAC.
Ove mjere racionalizacije ne donosimo isključivo radi EK. Ovo je prije svega za HR gospodarstvo, privatni sektor i konkurentnost, rekao je Grčić.
Pritisak da se krene u proces restrukturiranja
’53 strateška javna poduzeća imaju ukupno 66 milijardi kuna duga. Samo HŽ, HAC, HAC ONC, HC duguju 45 milijardi kuna. Jasna je namjera Vlade da se izvrši još jedan dodatan pritisak da uprave jače krene u proces restrukturiranja’, rekao je Grčić.
“Predlažemo dodatne mjere koje iznose 0,4 posto BDP-a prema procjenama europskog povjerenika. Tu su još novi limiti u okviru porarčuna, materijalni troškovi, subvencije itd. u iznosu od 463 milijuna kuna, dodatne uštede od Hrvatskih voda – 100 milijuna kuna, Hrvatske ceste isto toliko, Fond za zaštitu okoliša – 100 milijuna kuna i HZZO – 100 milijuna kuna. Ukupno 407 milijuna kuna, rashodno ove dvije grupacije proračunski i izvanproračunski premašuju 880 milijuna kuna ušteda”, rekao je Grčić.
Parafiskalne namete smo dosad smanjili za 430 mil. kn, a sada ćemo ih smanjiti za dodatnih 330 mil. kn i rasteretiti poduzetnike.
‘Također, najmanje 10 agencija će se spojiti s drugim agencijama i to će donijeti dodatne uštede’, rekao je Grčić dodavši kako Vlada ‘kreće u racionalizaciju materijalnih troškova agencija i ograničavanje službenih putovanja‘.
Lalovac: Smanjiti putne troškove, nabavku vozila, cijene prostora…
Ministar financija Boris Lalovac je poručio kako će se agencije morati preseliti u prostore gdje metar kvadratni nije skuplji od 11 eura uključujući poreze. ‘Trebat će se smanjiti troškovi oko korištenja službenih vozila i putnih troškova, nabavka službenih vozila, računalne usluge, pošta, prijevoz, ugovore o djelu, telefoni…
Ukoliko bi se primijenili ovi kriteriji, uštede bi bile oko pola milijarde kuna na godišnjoj razini a cilj nam je da se s tim krene čim prije’, rekao je ministar Lalovac.
Na novinarsko pitanje hoće li biti otpuštanja u agencijama koje se spajaju Grčić je odgovorio da će ‘racionalizacije biti u svakom pogledu’.
Milanović: Veći problem je privatni dug građana
Podsjetimo, sazivanje konferencije za novinare je reakcija je ministara na izvješće Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio da je krajem prošle godine deficit državnog proračuna iznosio 18,8 milijardi kuna.
Podsjetimo, podatak o deficitu komentirao je prethodno danas i premijer Milanović istaknuvši da osim trošarina drugih mjera uštede prema građanima neće biti.
Hrvatskoj je od defcita veći problem privatni dug građana, rekao je premijer.
Rast proračunskog deficita i javnog duga Hrvatske u prošloj godini nije iznenadio analitičare, koji kažu kako najnoviji podaci pokazuju da izostaje fiskalna konsolidacija, pa se deficit i dalje kreće iznad 5 posto BDP-a, dok javni dug snažno raste.
“Posljednji podaci potvrđuju naša očekivanja o znatno većem deficitu u odnosu na postavljene ciljane iznose u okviru EDP-a (4,6 posto BDP-a), ali i revidirane deficite u okviru postupka pri makroekonomskim ravnotežama (5 posto BDP-a)”, navode analitičari Raiffeisenbanke u osvrtu na izvješće DZS-a.