Iako takva praksa postoji godinama, novac koji srednje škole na početku školske godine traže od roditelja tek je danas došao u fokus javnosti. Iznosi se kreću od 100 do 500 kuna godišnje, rijetko i više, a riječ je o naknadi za povećane troškove obrazovanja koju naplaćuju same škole uz dozvolu osnivača, jedinice lokalne samouprave.
Riječ je o nametu od kojeg se ograđuje resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jer je to pitanje u domeni osnivača škola, a to su jedinice lokalne i regionalne samouprave.
O toj je temi jutros progovorila i ministrica Blaženka Divjak.
“Nema razloga da se to radi. Apelirala bih i na osnivače i na škole da još jednom razmotre ovakve situacije, a smatram da je to nepotrebno”, rekla je ministrica i istaknula da osnivači škola dobivaju milijardu kuna godišnje te da je njihova zadaća skrbiti za njih.
Iako se ministrici takva praksa ne sviđa, a sigurno se ne sviđa ni roditeljima, činjenica je da je takva mogućnost predviđena i u samom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u kojem stoji da se prihodi škola, među ostalim, ostvaruju uplatama roditelja za posebne usluge i aktivnosti, piše Tportal.
Problem je to što se ne navodi o kojim je aktivnostima riječ, pa se tako taj novac troši za razne svrhe – od toaletnog papira do dječjih bočica i pelena – kao što je to slučaj u Školi za medicinske sestre Mlinarska.
“To se godinama naplaćuje i iz te participacije plaća se sva vrsta osiguranja koje naši učenici imaju, od običnog osiguranja na vježbama do sve sigurnosne odjeće koju nose u klinikama, pored svojih uniformi”, kaže Asja Jelaković, ravnateljica zagrebačke Škole za medicinske sestre Mlinarska. Ona je na svojoj funkciji već 14 godina i praksa naplaćivanja povećanih troškova dočekala ju je kad je preuzela dužnost.
VEZANE VIJESTI
“Grad nam to odobrava, a školski odbor potvrđuje. Računajte da smo strukovna škola te kupujemo pelene, bočice, čašice… Najvišu participaciju imaju dentalni tehničari jer je skup materijal s kojim oni vježbaju. Kod nas participacija iznosi 200 kuna, godinama je nismo mijenjali i sretni smo da se time upijemo pokriti”, poručuje.
Jelaković, ujedno predsjednica Udruge ravnatelja zdravstvenih škola, kaže da ne naplaćuju sve zdravstvene škole participaciju, ali da sve muku muče sa zaštitnom opremom jer učenici odlaze na praksu u bolnice.
U Školi likovnih umjetnosti u Splitu participacija iznosi 500 kuna, no nje su oslobođeni oni slabijeg imovinskog statusa. Dakle ne naplaćuje se participacija samo u Zagrebu, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema registar onih koji to čine jer je riječ o individualnoj odluci škole uz amenovanje osnivača, piše Tportal.
U odluci o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2019./2020. stoji da se za pojedine programe obrazovanja mogu utvrditi povećani troškovi obrazovanja te da odluku o iznosu participacije roditelja/skrbnika učenika i cijeni obrazovanja za svaku godinu obrazovanja donosi školski odbor, uz suglasnost osnivača školske ustanove.
U Zagrebu se, recimo, dvojezični program u IV. gimnaziji doplaćuje 800 kuna po školskoj godini, u Gimnaziji Tituša Brezovačkog participacija iznosi 100 kuna, isto kao i u V., IX., X., XI. te Gimnaziji Lucijana Vranjanina…
Značajniji iznosi naplaćuju se za smjerove s dvojezičnim programima i škole s međunarodnim programom te se njihova cijena kreće i do 46 tisuća kuna po školskoj godini.
Upravna škola naplaćuje 150 kuna, Ugostiteljsko-turističko učilište 250, a Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu 200 kuna. Isti iznos je i u Školi za primalje, a u Školi za medicinske sestre Vrapče iznosi 300 kuna. U Prvoj ekonomskoj školi participacija iznosi 200 kuna, u Drugoj ekonomskoj 100, a u Trećoj ekonomskoj je nema.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.