Evo u čemu je Hrvatska bolja od SAD-a, Rusije i Kine

Vijesti 17. lip 201509:52 > 09:54
www.visionofhumanity.org

Hrvatska je 27. zemlja svijeta po globalnom mirovnom indeksu za 2015. koji svake godine sastavlja Institut za ekonomiju i mir (IEP) sa sjedištem u Australiji i SAD-u.

U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je pala za jedno mjesto na ljestvici koja se objavljuje već devetu godinu, a ocjenjuje mir u 162 zemlje na temelju 23 indikatora – od građanskih nemira, kriminala i vojne potrošnje, do upletenosti u vojne sukobe i odnosa sa susjedima. Indeks pokriva 99,6 posto svjetske populacije.

Hrvatska ima prosječnu ocjenu 1,55 (ocjena jedan najbolja, pet najlošija), a najbolje je ocijenjena (1,0) u kategorijama broja ubojstava, upletenosti u međunarodne sukobe, političkom teroru, uvozu i izvozu oružja, terorizmu i broju raseljenih. Najlošije ocjene (3,5) Hrvatska je dobila u kategoriji broja policijskog i sigurnosnog osoblja, te u kategorijama percepcije kriminaliteta i pristupa oružja (3,0).

Europa je zadržala položaj najmirnije regije: 15 od 20 vodećih zemalja po indeksu mira s tog je kontinenta.

Tri najmirnije zemlje svijeta su Island, Danska i Austrija. Slijede Novi Zeland, Švicarska, Finska, Kanada, Australija, Japan i na desetom mjestu Češka.

Sirija je i dalje na dnu ljestvice, a ispred nje su Irak i Afganistan.

Od susjednih zemlja Slovenija je petnaesta, Mađarska 22., Italija 36., Srbija 46., BiH 53., a Crna Gora je na 57. mjestu. Među zemljama EU-a najlošije je plasiran Cipar, na 68. mjestu, a na europskom kontintentu najgore stoje Kosovo na 69., Makedonija na 71. mjestu, te Ukrajina koja je 150.

Sjedinjene Države su na 94. mjestu, Kina na 124., a Rusija na 152. mjestu.

IEP u pratećoj analizi navodi postojanje sve veće razlike u indeksu mira između bogatih europskih zemalja i siromašnih zemalja u Africi i na Bliskom istoku, upletenih u eskalirajuće građanske ratove i stalnu izbjegličku krizu, što dovodi do “sve veće podjele u svijetu” po tom kriteriju.

“Intenzitet oružanih sukoba dramatično se povećao. Broj ubijenih u sukobima na globalnoj je razini narastao 3,5 puta, od 49 tisuća 2010. do 180 tisuća prošle godine”, navodi IEP naglašavajući da sukobi odnose 13 posto globalnog BDP-a.

“Prošlu su godinu obilježila dva suprotna trenda: s jedne strane mnoge zemlje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ostvarile su povijesnu razinu mira, dok su druge zemlje, posebno na Bliskom istoku, postale mnogo nasilnije”.

Džihadizam islamskih ekstremista glavni je uzrok oštrog porasta broja ubijenih u oružanim sukobima prošle godine, navodi IEP, dodajući da je samo u Siriji ubijeno 70 tisuća ljudi.