Oliver Frljić: O Thompsonu se ne smije ništa kritički reći. Ako se to i dogodi, ide cijela kohorta napada

Frljić se na hrvatske kazališne daske vratio nakon četiri godine “pečalbe” i odmah je izazvao brojne reakcije.

“Moja kazališna pečalba traje dulje vrijeme, vratio sam se na poziv ZKM-a i činilo nam se da je ovaj naslov i tekst Arthura Millera točan za ovo vrijeme i ovu političku atmosferu. Mehanizmi javnog progona su danas tehnološki puno razvijeniji, događaju se puno brže i zahvaćaju puno više ljudi, i zato je taj tekst itekako relevantan", naglašava Frljić.

"Kazalište je prostor simboličke prezentacije"

Dodaje kako nije htio tekst jednoznačno postaviti i da se u društvu događa upravo ono što taj tekst govori.

"Generira se ili pokušava generirati neka vrsta javne hajke na mene i, primarno, na predstavu. Time se širi performativno polje – ulazi u šire društveno polje, a oni koji sudjeluju u toj hajci ne vide ili ne žele vidjeti razliku između fikcije i fakcije, ponašaju se kao da nismo dosad shvatili da je ono što se događa u kazalištu fikcija i da je to prostor simboličke prezentacije”, ističe redatelj Frljić.

Sve je manje prostora slobode

U Millerovu tekstu Vještice iz Salema teokracija i trgovci surađuju, a za onu koja organizira linč nema kazne.

“Spoj teokracije i tržišta ima sličnosti s današnjom Amerikom i svijetom, neokonzervativizam se vraća, pokušavaju se instrumentalizirati sve društvene institucije kako bi se suzio prostor slobode govora. Sve je manje prostora za slobodu umjetnosti i kod nas i u cijeloj Europi. Dva posljednja rata učinila su transparentnima rigidne strukture koje nisu prije bile toliko vidljive”, kaže Frljić.

Iznenadio se što se otkazivanje umjetnika i sužavanje umjetničkih sloboda događaju i u Njemačkoj, u kojoj se, kaže, ne smije ni spomenuti rat u Gazi.

O porukama pape Lava XIV.

Osvrćući se na prvu encikliku pape Lava XIV., koji upozorava da se čovjek ne može mjeriti po tržištu i tržišnoj učinkovitosti, Frljić kaže kako je veliki problem današnjice što sve ima tržišnu vrijednost.

“Civlizacijska je stečevina da imamo institucije u kojima nismo direktno ovisni o tržištu. I to je nekakva neovisnost i mogućnost da se arktikulira nešto drugo osim onog što je ekonomski uvjetovano. Drago mi je da, s vremena na vrijeme, i u Katoličkoj crkvi, artikuliraju druge pozicije osim rigidno desnih. Dvojica posljednjih papa istupaju s lijevih pozicija, ali velika većina vjernika ih nažalost ne čuje niti shvaća ozbiljno”, upozorava Frljić.

O Thompsonu

Osvrćući se na status kontroverznog pjevača Marka Perkovića Thompsona u hrvatskom društvu, Frljić je kazao da nas se primorava da ga gledamo kao “neku vrstu sekularnog sveca”.

“Svi smo u situaciji da Thompsona moramo gledati kao neku vrstu sekularnog sveca, ne smije se ništa o njemu kritički reći. Ako se to i dogodi, ide cijela kohorta napada, s različitih strana. Na njemu pokušava parazitirati i vladajuća stranka, svi u njemu traže vlastiti interes, a mi i dalje živimo u vrsti permanentnog rata koji očito još nije završio”, upozorava redatelj.

Zapitao se i jesu li to vrijednosti koje ovo društvo pokreću naprijed i “hoćemo li stalno jedni druge ucjenjivati gdje smo bili te ‘91, ‘92, ‘93 ili koje već godine”.

O smrti demokracije

Kaže da je u predstavi pokušao artikulirati generalnu političku klimu u Hrvatskoj i ono što se događa u Americi, a to je smrt demokracije.

“Demokracija će umrijeti tako što će njezine institucije preživjeti, ali će ih instrumentalitirati radikalna desnica. Nekad se to pokušavalo sakriti, a sad se sve radi otvoreno i teško je govoriti o umjetničkoj slobodi ili neovisnosti medija. Pozicije moći i različiti interesi kontroliraju i artikuliraju narativ. Kulturni i medijski rat postao je konstanta, čak se više ni ne pravimo da postoji objektivnost”, naglašava Frljić.

O napadima

Rekao je I da je izložen napadima mnogih kojima je i samo njegovo ime “crvena krpa”, ali takvi “odbijaju dijalog i urlaju”, i ne pokušavaju argumentirati nezadovoljstvo.

“Kazališna realizacija je vrlo kompleksan proces. Ako netko misli da je glumac koji igra Hamleta dosta Hamlet onda se treba vratiti u osnovnu školu. Bavimo se višeznačnošću, ne šaljemo jednostavne političke poruke – da mi to treba, napisao bih tvit ili poslao telegram”, poručuje Frljić.

Osvrnuo se i na one koji mu, s ljevice i desnice, poručuju da ide na tržište i tako financira svoj umjetnički rad.

“Eto me na tržištu - predstava je rasprodana, ali sad govore da su to moji ljudi, mora da sam im kupio karte da pogledaju predstavu. Ne razumijem da se ne može biti konzistentan – ako zagovarate tržišno održivu umjetnost – budite konzistentni”, zaključio je Frljić.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.