Toplinski udar vreba: Detaljne preporuke HZJZ-a za zaštitu od vrućina

Kako navode iz HZJZ-a, visoke temperature posebno teško podnose kronični bolesnici, osobe koje boluju od astme i KOPB-a, djeca, trudnice i starije osobe. Vrućine mogu izazvati otežano disanje, bronhospazme i nadražujući kašalj, a zbog širenja krvnih žila dolazi i do pada krvnog tlaka te pojačanog rizika od dehidracije, tromboze i oticanja nogu.

Upozoravaju i da nagle promjene temperature mogu povećati rizik od srčanog udara, dok UV zračenje može uzrokovati opekline, ubrzano starenje kože, rak kože i oštećenje vida. Nedovoljan unos tekućine može negativno utjecati na rad bubrega i povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca.

Posebno opasan je toplinski udar, odnosno nagli kolaps organizma zbog pregrijavanja tijela i nemogućnosti hlađenja znojenjem tijekom ekstremnih temperatura.

Redovito pijte vodu, ne izlažite se suncu

HZJZ ističe da posljednjih godina raste broj dana s ekstremnim vrućinama te poziva građane da redovito prate preporuke zdravstvenih službi i pridržavaju se mjera zaštite.

Građanima se preporučuje redovit unos tekućine, prvenstveno vode i napitaka bez alkohola, kofeina i puno šećera. Važno je ne čekati osjećaj žeđi, osobito kod starijih osoba. Preporučuje se izbjegavanje boravka na suncu između 10 i 17 sati, kao i smanjenje fizičkih aktivnosti tijekom najtoplijeg dijela dana.

Osobe koje rade na otvorenom trebale bi se češće odmarati u hladu i redovito piti vodu. Savjetuje se nošenje lagane, svijetle odjeće od prirodnih materijala, zaštita glave šeširom ili kapom te korištenje sunčanih naočala i krema sa zaštitnim faktorom.

Koji su simptomi toplinskog udara

HZJZ preporučuje i rashlađivanje doma. Prostorije bi tijekom dana trebalo držati zatvorenima i zamračenima, a provjetravati ih tijekom noći i ranih jutarnjih sati. Klima-uređaje treba koristiti umjereno, pri čemu razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bi smjela biti veća od sedam stupnjeva.

Posebna pažnja treba se posvetiti djeci, starijim osobama i kroničnim bolesnicima, a građane se poziva da tijekom vrućina redovito obilaze članove obitelji, susjede i prijatelje koji žive sami.

HZJZ upozorava i na simptome toplinskog udara i dehidracije, poput vrtoglavice, slabosti, jake žeđi, glavobolje, grčeva, visoke tjelesne temperature i poremećaja svijesti. U slučaju pojave ozbiljnih simptoma potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć ili nazvati hitnu službu.

Važno:

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć.

Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:

Hitna pomoć – 194

Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije – 112

Više pročitajte OVDJE.