Gošća Pressinga bila je Gordana Kovačević predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla.

Vi ste nedavno proglašeni najmoćnijom ženom u bizinisu. Što vam znači ta nagrada?

Sve nagrade motiviraju ne samo mene nego i moje kolege i kolegice što pokazuje da okolina u kojoj djelujemo prepoznaje naše vrijednosti. Drago mi je dobiti nagradu.

Zanimljivo je da je Nikola Tesla velika kompanija. Zapošljavate 2.700 ljudi?

Bilo je promjena. Grupu čine Ericsson Nikola Tesla i tri druge tvrtke, a ukupan broj zaposlenika je 2.800 u čemu je u matičnoj kompaniji 2.000 stručnjaka, a 1.100 radi u razvoju i istraživanju.

Hrvatska ima probleme jer nedovoljno ulažemo u istraživanje. Zašto vi ulažete u istraživanje i razvoj?

Hrvatska je mala zemlja i otvarati velike pogone s niskom radnom snagom… Nismo pravo mjesto za takvu industriju. Neki moji snovi su se ostvarili koje smo imali prije 20 godina da se fokusiramo na razvoj i istraživanje. Sve napradne ekonomije su prepoznale da je razvoj i istraživanje ono što stvara nova rješenja i usluge i osigurava razvoj zemlje. Ako pogledamo strategiju Europa 2020. Cilj je 3 posto BDP-a uložiti u razvojno istraživačke aktivnosti. Neke zemlje su već prešle taj broj. Mi smo oko 0.7 posto što je izuzetno malo. Pažlljivo moramo voditi brigu da u RH promoviramo istraživanje.

Što je Nikola Tesla danas? Svi znaju da ste poznata kompanija.

Nikola Tesla je ICT kompanija i nudimo našim kupcima cjelovita komunikacijska rješenja. Isporučujemo proizvode i koncepte. Ako pogledamo malo našu prošlost nekad davno Nikola Tesla je bila komunikacijska kompanija, ali bilo je jasno da dolazi do integracije telekoma i IT-a mi smo to prepoznali i postali informacijsko komunikacijska tehnološka kompanija.

U Hrvatskoj je bila baš ta industrija u kojoj je Nikola Tesla poprilično razvijena u to vrijeme.

Nije samo slučaj u Hrvatskoj da su neke industrije u nekom periodu nestale iako su prije bile najbolje u nečemu. Nisu se uspjele prilagoditi zahtjevima tržišta i kupaca u pravom trenutku. Da smo ostali na proizvodnji centrala danas nas ne bi bilo. Udio hardvera postaje sve manji. Danas je 30 posto  hardvare, a ostale vrijednosti su usluge i softvare. Nikola Tesla je uvijek bila stabilna kompanija. Prije 20 godina nakon privatizacije kompanije mi smo se transformirali prema proizvodnji softwarea i usluga, rješenja za operatere, prema ICT rješenjaima za druge industrije, za informatizaciju zdravstva i slično.

Prije 20 godina imali ste 8 nivoa odlučivanja. Pa smo se transformirali u novi organizacijski model gdje se brzo donose odluke i tip organizacije koji odgovara kreativnim inovativnim ljudima.

Kako danas unutar takve tvrtke razvijate inovacije?

Morate biti vizionar i razmišljati što će biti za 15 godina. Najbitnije je graditi organizacijsku kulturu baziranu na inovacijama.

Kako dođe do toga?

Postoje različiti modeli koje smo razvili vezano uz inovacijske procese. Ono što nam je bilo važno je da osiguramo sinergijski efekt da različiti stručnjaci zajedno rade u timovima. Onaj koji je bliži kupcu potrebe vidi na jedan način, a onaj koji radi u razvoju vidi na drugi. Stvorili smo zato timove gdje se osigurava taj sinergisjki efekt.

Imamo nekoliko nivoa odlučivanja oko inovacija. Ako je to manji inovacijski poduhvat onda ostaju u sklopu timova koji na njemu rade. Kad se radi o većim inovacijama onda dolazi na inovacijsku grupu ljudi iz menadžmenta koji imaju odgovornost da čuju inovaciju da je prepoznaju i da odlučimo hoćemo li ju financirati.

Kada radite u ICT tehnologiji jedino je sigurno da će kompanija biti drugačija za 2 godine zbog brzih promjena. Morate i eksperimentirati da bi prepoznali da je ta ideja ono što je potrebno korisnicima ali možda neke ideje propadnu. No to nas snaži jer se onda pripremamo za neke druge ideje.

Trenutno je situacija da je Ericsson suvlasnik Nikole Tesle. Na kojem je nivou ta suradnja danas?

Nikola Tesla postoji 66 godina, a suradnja s Ericssonom datira od 1953. godine. Neki vizionari su prepoznali da će Ericsson biti među najjačim ICT kompanijama. Mi smo bili licesni partner na početku. Kroz taj odnos koji je trajao do 1995. godine stvarao se zapravo odnos povjerenja. Ne možete biti snažan licesni partner ako ne pokazujete pouzdanost. Postojala su dva načina ili da razvoj i istraživanje nestane ili da Ericsson nastavi s liderskim timom stvarati određene preduvjete za daljnje širenje aktivnosti. Prije 20 godina nije bilo jasno kako će se Ericsson Nikola Tesla razvijati u budućnosti međutim lideri kompanije su imali viziju koju je veliki broj ljudi smatrao neostvarivom, a to je u kojem smislu ćemo se transformirati.

Često moji kolege iz drugih kompanija znaju reći vama je lakše – dio ste velike korporacije i sve dobijete. No to nije tako. Ericsson je korporacija koja je prisutna u 120 zemalja svijeta i to je snažna interna konkurentska borba. Osobito na malim tržištima. Razvijaju se istraživački centri na velikim tržištima tako da smo mi zbog povjerenja koje se dugo gradilo i jer smo u dosta elemenata trčali brže od drugih dosegli nivo dodatnog povjerenja.

Morate prodati Hrvatsku na neki način?

I biti na mjestima gdje se donose odluke i pokazati da se to može. Često sam rekla na sastancima: ”To je to dobar model, ajmo ga implementirati i to u Hrvatskoj. Ako ne uspije ja odlazim”. Preuzimala  sam odgovornost da vodim globalne centre.

Odgovornost nije na jednoj osobi nego se morate okružiti liderima i stručnjacima i zajednički stvarati vrijednosti za kompaniju i zemlju u kojoj živimo.

Vaše prosječne plaće su oko 11 tisuća kuna.

Sada je oko 12 tisuća. Zaposlili smo puno mladih ljudi, a kako se struktura staža mijenja mislim da je to dobar prosjek. Najveća vrijednost kompanije su ljudi. Zaista je ključno prvo pronaći pa razvijati i zadržati talentirane stručnjake. Važna je osnovna plaća za svakog zaposlenika, ali imamo i niz drugih modela – nagrađivanje dionica, nagrade za inovativne timove i pojednice. Ulažemo velika sredstva u razvoj novih znanja i vještina kroz obuke. Osim toga osiguravamo fantastično mjesto za rad. Omogućvamo mladim ljudima da budu građani svijeta jer su im otoorena vrata svijeta.

Koliko ste zadovoljni s priljevom novih kadrova? S kojih fakulteta najčešće zapošljvate i koliko ste zadovoljni kadrovima?

Ako gledam Ericsson Nikola Tesla – 1.100 radi na razvoju i istraživanju. Organiziramo razvoj na mjestima gdje postoje jaki tehnički fakulteti. Imamo dobre odnose s zagrebačkim, splitskim i riječkim sveučilištem. Najveći broj zapošljavamo s FER-a i s FESB-a iz Splita. U 2015. smo zaposlili više od 430 stručnjaka. Gruba analiza svih fakulteta godišnje je da ne izađe više od 1.500 stručnjaka.

Nedostaje li stručnjaka?

Ja mislim da da. Ako uzmete da u periodu između 2008. i 2014. u ICT industriji bilježimo rast zaposlenika oko 60 posto. ICT industrija je izuzetno važna i poveznica industrije i sveučilišta se mora napraviti kvalitetno.

Što mora zadovoljavati student koji pretendira na posao u vašoj kompaniji?

Na faksu će naučiti dosta, ali pravi proces učenja kreće u našoj kompaniji. Moraju kontinuirano učiti. ICT se tako mijenja jer ono što ste naučili prije 3 mjeseca nije dovoljno. Učiti od najboljih u timu. Biti timski igrači. Najvažnije je biti slobodan da daju najbolje što imaju u sebi.

Zahtjevna smo organizacija i rezultat se mora vidjeti, ali mogućnosti za razvoj postoji.

Kako dati signal mladim ljudima koju vrstu zanimanja upisati. Znam da radite ljetne kampove. Što pokušavate kroz to postići?

Važno je da mladi razumiju što je to ICT i tehnologije budućnosti. Želimo ih usmjeriti da biraju tehničke fakultete. Postoji percepcija da je to dosadno, ali mi želimo promovirati što radimo i čime se bavimo. Želimo im približiti ICT. Često mladi zalutaju u područja gdje je čuo od prijatelja i kolege nešto pa ih je velik broj nezadovoljan i nemotiviran na burzi.

Informatika nije obavezna. Bi li trebala biti obavezna?

Apsolutno mora biti obavezna. Živimo u digitalnoj ekonomiji. Djeca od 2-3 godine spretno barataju novim tehnologijama. Mala djeca su rođena s mobitelom u džepu. Kad mi netko kaže da IT nije u školama jer nema novca i vremena mislim da je to alibi. Čim prije IT mora doći u škole kao obavezni predmet.

Mi se osjećamo odgovorni. Velika smo kompanija. To obvezuje da promovirate industriju s kojom se bavite na kvalitetan način. Zanimljivo je gledati djecu i njihov žar kad vide sve što im pokažemo.

Pokazali smo im laboratorije u kojima radimo i integracijske centre. Kontinuirano radimo na modelima suradnje sa sveučilištima. Imali smo jubilej 15 godina organiziranja ljetnog kampa. Kroz njega je prošlo 700 studenata. Preko 60 posto završilo je u Nikoli Tesli.

Iz vaše tvrtke su začuđeni izašli i kraljevski švedski par i predsjednik, ali i neki naši ministri su bili začuđeni. Što ste im prikazali?

Imamo jedno mjesto koje zovemo tehnološki put koje je pripremljno po potrebi sudinika koji dolaze u posjetu našoj kompaniji. Pokažemu im filmove i prezentacije što smo napravili i kako je tehnologija korisna za čovjeka.

Znam da radite većinu e-zdravstva. Sad izlazi e-karton. Što to znači za građane?

S e-zdravstvom smo startali kao s eksperimnetom. Mi smo počeli s malim timom i rekli ajmo vidjeti neko područje koje je van našeg standardnog modela rada. Tu su bili mladi ljudi gdje se došlo do ideje da bi bilo dobro informatizirati zdravstvo da svi entiteti budu povezani na nacionalnom nivou. Izradili smo prototipove.

Sada 99 posto recepata prolazi. Prvi smo po e-receptu. Prolazi preko 50 milijuna recepta korz sustav. To su veliki benefiti za građane. U e-zdravstvu smo među najkvalitetnijim zemljama Europe.

Jesmo li uspjeli izvesti taj sustav?

Da. Potpisali smo ugovor u Armeniji – završavamo tamo informatizaciju zdravstva. Financiran je to projekt od Svjetske banke. Teško je napraviti copy paste nekog sustava jer je svaki drugačiji. Bitna su domenska znanja. Morate razumjeti potrebe i procese i onda dorađivati određene proizvode i rješenja.

Na današnji dan umro je Nikola Tesla. Postoji li šansa da se u Hrvatskoj rodi novi Tesla?

Ponosno nosimo ime Nikole Tesle. Imamo i slike Tesle i Ericssona. Tesla je živio u drugim vremenima. Mi živimo u doba umreženog društva gdje je ICT omogućio lakšu komunikaciju i suradnju. Više vjerujemo u timove i organizacije. Postoji šansa za tim Tesla.

Kada bi mogao biti gotov projekt e-poziv?

To je projekt koji su otvorili fondovi EU i bilo je uključeno 9 zemalja. Mi smo bili tehnološki lider oko tog rješenja. Prva faza je završena 2014. godine. Svi automobili će od 2017. obavezno imati određeni uređaj koji, ako dođe do bilo kakvih neregularnosti, automatski šalje podatke gdje se godilo i što. Šalje informacije službi 112. Procjena je da bi se implementacijom toga broj smrtnih slučajeva u Europi smanjio na oko 3.000.

Ispadamo najbolji između ostalih konkurenata. Kakav vi stil leadershipa preferirate?

Za voditi ovakvu složenu organizaciju morate kombinirati različite modele liderstva. Morate voljeti  posao koji radite i imati viziiju. Okružiti se kvalitetnim stručnjacima. Ono što je važno to je upornost ako u nešto vjerujete. Vaš glas se mora čuti u kompaniji. Volim ljude i otvorena sam u suradnji s kolegama i dio sam tima.