Proteklih tjedana svjedočimo ubrzavanju političkih događaja i oružanih sukoba u svijetu - od eskalacije rata u Ukrajini preko labavog primirja Izraela i Hezbolaha do pada režima Bašara al Asada u Siriji pa i neuspjelog pokušaja uvođenja izvanrednog stanja u Južnoj Koreji.
Sve to može se protumačiti kao zauzimanje što boljih pozicija prije povratka Donalda Trumpa na čelo SAD-a i njegovih najavljenih političkih zaokreta.
No, koliko god se govorilo o Trumpovoj politici izolacionizma i fokusiranja na domaće probleme, SAD time neće prestati biti vodeća svjetska sila i lako dići ruke od svjetskih kriznih žarišta u kojima trenutno ima važnu ili ključnu ulogu.
“Boje se Trumpovog izolacionizma”
Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević smatra točnom pretpostavku da se zauzimaju pozicije za Trumpov dolazak.
“Mislim da zagovornici liberalnog internacionalizma i širenja demokracije milom ili silom, a tu politiku zagovara i administracija Joea Bidena, nastoje iskoristiti posljednje tjedne ne bi li učvrstili one koji zagovaraju iste takve ideje i suočili Trumpa s gotovim činom. Ti dijelovi američkih političkih elita kao i, generalno, liberalno-demokratske političke elite izvan SAD-a, boje se mogućeg Trumpovog izolacionizma”, ističe,
Rusija i Iran izgubili ugled jamaca za Siriju
Primjer toga je i Sirija gdje je nakon 13 godina razornog građanskog rata u koji su bile umiješane mnoge sile, od Rusije i SAD-a do Turske, Izraela i Irana, režim Bašara al-Asada pao u svega nekoliko dana.
“Ono što se dogodilo u Siriji bilo je omogućeno nevjerojatnim izraelskim uspjesima u borbi protiv Hezbolaha, pa i protiv Irana, te očitim slabostima Rusije. Ukrajina je do te mjere vezala sve ruske resurse da je Rusija bila primorana odustati od ultimativne podrške Asadovom režimu. Taj je režim propao i zbog izostanka iranske i ruske podrške, ali i zbog toga što se Asadova vojska očito predala”, napominje Kovačević.
To znači, dodaje, da Rusija i Iran kao mogući jamci sigurnosti u Siriji više ne uživaju ikakav ugled.
“Izrael ni namanje ne vjeruje Jolaniju”
U zemljama Europske unije nalaze se milijuni Sirijaca koji su od 2011. godine, kada se pobuna potiv Asadova režima pretvorila u krvavi građanski rat, izbjegli u sigurnost Starog kontinenta. No čim je Damask pao, a Asad pobjegao u Moskvu, članice Europske unije, uključujući Hrvatsku, prestale su odobravati azile državljanima Sirije te zagovarati njihov povratak u zemlju. Kovačevića smo pitali je li takva reakcija Europe preuranjena i je li Sirija, usprkos svemu što se ondje događa, još uvijek nemirno i nestabilno područje.
“Mislim da je ta odluka apsolutno preuranjena jer ulaskom predstavnika skupine Hayat Tahrir al-Sham i njezinog vođe Abu Mohammeda al-Jolanija ni izdaleka nisu u Siriju doneseni mir i stabilnost. Uostalom, intenzivne borbe vode se na sjeveru zemlje između Sirijske nacionalne armije i Kurda. S druge strane, Izrael bombardira lokacije sirijske vojske koja se prethodno predala. To zapravo znači da Izrael ni najmanje ne vjeruje novom sirijskom lideru Jolaniju. Sve su to nagovještaji daljnje nestabilnosti u Siriji”, upozorava Kovačević.
Odluka EU je reakcija na problem migranata
Za spomenutu i, kako kaže, ishitrenu odluku EU-a drži kako je više izraz želje da u Siriji bude bolje nego što je do sada bilo.
“To je ujedno i reakcija na probleme s migrantima koji su u Europi više nego očiti. Naravno da bi bilo lijepo da nastupi era stabilnosti u Siriji, ali slavodobitni Jolanijev ulazak u Damask ni u najmanjoj mjeri nije umanjio apetite Turske da onemogući stvaranje kurdske države ili kurdske autonomije. Također ne umanjuje ni apetite Izraela da u cijeloj regiji uništi svakoga koga smatra prijetnjom svojoj sigurnosti”, napominje.
“Vrijeme pred nama bit će vrlo zanimljivo”
Donald Trump je nakon pada Asadovog režima u Siriji poručio da to “nije naš rat” i da SAD ne bi trebale imati išta s onime što se tamo događa.
“On je to izjavio zanemarivši činjenicu da se na sirijskom teritoriju nalaze američki vojnici pa ako bi oni bili ugroženi, bila bi ugrožena i američka nacionalna sgrnost. No, on te vojnike može povući”, kaže Kovačević.
Posve je očito da Rusija, Ukrajina, Europska unija i Iran čekaju Trumpovo preuzimanje vlasti u Washingtonu.
“Iran to čeka s većom razinom strepnje nego ostali. Rusija čeka s nadom da će na Trumpovo inzistiranje biti povedeni pregovori koji će završiti povoljno za nju. Ukrajina također sa strepnjom čeka hoće li na neodređeno vrijeme izgubiti dijelove svoga teritorija. Vrijeme pred nama bit će vrlo zanimljivo”, zaključio je Kovačević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!