Cijepljenje u Srbiji ne znači automatski i slobodno kretanje preko granica. U Europskoj uniji radi se na prijedlogu uredbe koja će regulirati potvrde o preboljenju bolesti COVID-19, odnosno cijepljenju i rezultatu testiranja na koronavirus, a priznavanje takvih potvrda među članicama EU ovisit će o tehnici razmjene podataka, certifikatima i mogućnosti provjere njihove autentičnosti.
Dodatno se sve to treba osigurati za treće zemlje.
“Još ne znamo kako će konačno uredba izgledati, a ono što je sasvim sigurno je da će se unutar EU priznavati potvrde temeljene na europskoj legislativi. Ostalo je upitno dok se ne donese konačni tekst prijedloga i ne osiguraju svi tehnički uvjeti da se potvrde trećih zemalja autentificiraju”, kazao je Krunoslav Capak za Večernji list.
Gotovo 20 tisuća ljudi iz Srbiji susjednih zemalja cijepilo se proteklog vikenda u toj zemlji, a među građanima BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije bilo je i onih iz Hrvatske. Odlučili su se cijepiti u Srbiji shvativši da u Hrvatskoj možda još mjesecima neće doći na red, a Srbija je otvorila mogućnost cijepljenja za strane državljane jer imaju velik broj cijepnih doza, ali i jak otpor svojih građana prema cijepljenju.
VEZANE VIJESTI
Uz cjepiva koja su dostupna u EU, Srbija je ponudila i rusku i kinesku vakcinu, koje još nisu registrirane u EU (ruska je u postupku provjere). Logično je da o svakom cijepljenju u inozemstvu obavijestimo svog obiteljskog liječnika kako bi svi podaci bili zavedeni u naš zdravstveni karton. A mogu li se drugom dozom u Hrvatskoj cijepiti oni koji su po prvu dozu išli u Srbiju? Vjerojatno da ako je riječ o cjepivu koje se koristi u EU, odnosno u Hrvatskoj.
“Hrvatska će cijepiti sve svoje građane. Oni koji su se cijepili u trećim zemljama trebali bi imati potvrdu kojim cjepivom su se cijepili i kada, a hoće li se moći cijepiti u Hrvatskoj, ovisit će o tome jesu li u skupini koja se trenutačno cijepi”, kazao je Capak te podrobno objasnio i moguće nedostatke cijepljenja u trećim zemljama.
Građani neka čekaju svoj red
“Registracija cjepiva pri Europskoj agenciji za lijekove pruža određenu sigurnost u učinkovitost i neštetnost tih cjepiva. Uvjeren sam da su ta cjepiva u redu, da imaju određenu učinkovitost kao i druga vektorska cjepiva koja se upotrebljavaju u SAD-u i EU, međutim, da bi se neko cjepivo proglasilo sigurnim i registriralo na teritoriju EU, potrebno je osigurati i dobru proizvođačku praksu i dobru kliničku praksu, moramo se uvjeriti u to na kakvoj populaciji u kojem broju je to cjepivo testirano, je li to u skladu s principima kliničkih ispitivanja koja se provode u EU i kakvi su uvjeti proizvodnje te je li osigurano da svaki mililitar cjepiva bude jednake kvalitete i učinkovitosti, to se sad upravo radi. Ja ne bih savjetovao ljudima da se cijepe ruskim i kineskim cjepivom dok se ona ne registriraju na teritoriju EU. Za one koji se cijepe cjepivom registriranim na području EU mogu reći da HZJZ i EK osiguravaju za svaku seriju tog cjepiva da je ispitana u laboratorijima najviše kvalitete na svijetu, to se radi u jednom njemačkom institutu, a za ova cjepiva koja se koriste u trećim zemljama takve garancije nemam i ne mogu ih potpisati”, izjavio je Capak.
Capakov je savjet građanima da čekaju svoj red, a ohrabrujuće je što ćemo u travnju, kaže, dobiti cjepiva koliko smo dobili od početka do sada: oko 500.000 doza, od toga samo u ovom tjednu 121.000 doza cjepiva.
“Sada ćemo apsolutno ubrzati cijepljenje druge skupine i nadam se uskoro krenuti cijepiti treću skupinu i gospodarske prioritete. Samo malo strpljenja i mislimo da ćemo s ovim akceleracijskim dozama uspjeti postići naš cilj, da do ljeta procijepimo više od 50 posto stanovništva RH”, istaknuo je Capak.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare