Kerim: Izraelsko-palestinski sukob može okončati jedino diplomacija

Što će se dalje događati s rastućim pritiskom na Izrael zbog humanitarne katastrofe u Gazi, hoće li doći do ikakvog dogovora i primirja i u kojem smjeru bi mogle ići zemlje Europske unije kad je riječ o situaciji na Bliskom istoku?

"Otkad je počeo sukob Izraela i Hamasa koji je isprovociran bezumnim napadima Hamasa na Izrael i odgovorom Izraela koji se u najmanju ruku može nazvati neproporcionalnim, situacija je postala komplicirana do te mjere da nitko ne može reći kako će se to dalje odvijati. Francuska ide prema priznaju Palestine, Španjolska isto tako, Amerika će se tome sasvim sigurno suprotstaviti i iskoristiti svoje pravo veta.

Čuli smo kako Benjamin Netanyahu kaže da Izrael surađuje s UN-om, ali svi znamo da nije tako. Dapače, oni su u jednom trenutku čak i Glavnog tajnika proglasili personom non grata, tako da najadekvatniji način za rješavanje ovog pitanja - po meni, a čujem da je to ovih dana predložila i Velika Britanija - jest konferencija", kazao je Kerim.

Dodao je kako je to predložio još prije sedam godina jer je, kaže, očekivao da će doći do ovako teških sukoba s nesagledivim posljedicama i stradavanjima nevinih žrtava i humanitarne katastrofe kojoj svjedočimo.

"Ne ulazeći u to tko je u pravu, a tko u krivu, za diplomaciju to nije način rješavanja problema. Umjesto toga treba dati konkretne prijedloge. Takva konferencija bi trebala biti u organizaciji OESS-a, a da UN bude samo pokrovitelj te da stalne članice Vijeća sigurnosti nemaju pravo veta, ali da sudjeluju na toj konferenciji, da sudjeluju i sve zemlje Bliskog istoka, kao i druge koje mogu pomoći donacijama, ekonomskom pomoći i razvojnim projektima. No, preduvjet za to jest taj da cilj te konferencije koja bi bila konferencija o miru, sigurnosti i suradnji jest da se stvore dvije države, da Palestina bude kraj Izraela. Ako je to izvedivo, ako UN to može inicirati i prihvatiti takvu rezoluciju u Općoj skupštini te ako se s tim složi Izrael i, naravno, SAD onda mislim da imamo rješenje koje bi bilo i trajno i održivo. Moramo se vratiti na diplomaciju", pojasnio je naš sugovornik.

Čini li mu se da moć diplomacije danas nije onakva kakva je bila prije 10, 20 ili 30 godina kad nije nedostajalo kriza u svijetu, ali je postojala veća spremnost da se krize rješavaju diplomatskim putem?

"Da. Svjedočimo opadanju i marginaliziranju diplomacije u svjetskim razmjerima u zadnjih dvadesetak godina, no mislim da je to, između ostalog, rezultat toga što je preventivna diplomacija ustupila mjesto diplomaciji koja samo povremeno reagira na ono što se događa na terenu, a to nije način. Situacija se mora anticipirati, moraju se davati inicijative i prijedlozi i u sve te aktivnosti moraju se uključiti daleko jače ličnosti i ozbiljniji ljudi", smatra Srđan Kerim.