Nema što nije napalo voćke. Stručnjak: "Neće biti nestašice, ali će biti skuplje"

Primjerice, na području Našica petnaestominutno nevrijeme s tučom veličine teniskih loptica mnogim je voćarima uništilo cijelu ovogodišnju proizvodnju.

"Gdje je bio led, malo je reći da su štete 100 posto. Na trajnim nasadima su i 145 posto jer je na velikim dijelovima nasada uništeno i 45 posto rodnog potencijala za sljedeću godinu. Za 15 minuta u krugu od 20 kilometara, sve je uništeno", rekao je za Agroklub Zoran Čorić, predsjednik Udruge voćara i vinogradara iz Našica.

Osim u dijelovima Slavonije, tuča je nanijela štete voćarima i vinogradarima i u dijelovima Podravine, Međimurja te Sisačko-moslavačke županije. Snažnom nevremenu prethodilo je dugo sušno razdoblje s temperaturama i preko 35 stupnjeva Celzijevih.

Mraz, suša, tuča i fuzikladij

Kakvo je stanje u voćnjacima, hoće li zbog stalnih vremenskih nepogoda domaće voće uzmanjkati na tržištu i kakve će biti cijene pitali smo Branimira Markotu, predsjednika Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), koji je i sam voćar iz Velike Ludine u Moslavini.

"U rano proljeće imali smo mraz u nekoliko navrata pa su rane sorte, naročito marelice, trešnje i orasi dosta stradale, a posljedica je bilo i po urode krušaka i jabuka. Te biljke oštećene mrazom bile su načete u svojoj fenofazi razvoja, pa kad su došle suše njihova je otpornost bila puno slabija tako da je u jednom dijelu Hrvatske došlo do bolesti fuzikladije ili krastavosti plodova, pogotovo jabuka. Znatan dio jabuka, pogotovo u zapadnoj Slavoniji, zahvatila je ta bolest", kazao je Markota..

Potom su došli mjeseci suše koju su osjetili svi voćari koji ne navodnjavaju svoje voćnjake. A tuča i olujno nevrijeme početkom ovoga tjedna zahvatili su nasade u dijelovima zemlje.

"Situacija nije baš blistava"

"Nemamo informacija da su, osim sporadično, nanesene velike štete. Veliki voćari imaju zaštitu od tuče u voćnjacima. Ovotjedno osvježenje bilo je dobrodošlo da se biljke malo rehabilitiraju od posljedica mraza i suše", kaže Markota.

No posljedice će se osjetiti na ukupnom godišnjem urodu, pogotovo jabuka i krušaka, dodaje.

"Već sada znamo da ćejabuka biti manje nego što ih je bilo prošle godine. Za petnaestak dana definitivno ćemo znati procjene uroda, ali već sada je jasno da situacija nije baš blistava", ističe naš sugovornik.

Baš kao u slučaju povrćara, o čemu smo nedavno pisali, i vrlo malo voćara navodnjava voćnjake. Markota kaže da se navodnjava tek oko pet posto površina pod voćem.

"Za navodnjavanje su potrebne ogromne količine vode. Tamo gdje im je voda prirodno blizu, kao primjerice u Međimurju, voćari uspijevaju navodnjavati. Drugi bi morali praviti umjetne akumulacije ili bušotine, što je izuzetno zahtjevno i komplicirano."

Mnogima se više ne isplati voćarstvo

Markota ističe kako je u Hrvatskoj u proteklih desetak godina proizvodnja voća smanjena za čak 50 posto, iako su površine pod voćem čak i povećane.

"Okrutna je činjenica da su ljudi sadili neke sorte poput oraha ili lijeske, a 80 posto površina pod orahom i 50 posto pod lijeskom nikada neće roditi. Od ukupnih 40-ak tisuća hektara voćnjaka u Hrvatskoj, površine pod jabukama smanjene su na oko 3.500 hektara. Jabuka, kruška i šljiva zahtijevaju izuzetno velik udio ljudskog rada, dakle ručnu berbu. Osim toga, zbog zelenih politika sve je manje dozvoljenih zaštitnih sredstava, insekticida i fungicida, pa je svake godine sve više nametnika. Primjerice, protiv smrdljivog martina nema učinkovitog sredstva, a pravi nam strašne probleme. Puno je velikih problema i sve je manje mladih ljudi koji odlučuju saditi voće. A voćarstvo podrazumijeva dugoročne nasade. Kad posadite jabuku, krušku, šljivu ili trešnju vi ste za to vezani 20-30 godina. Nije to kao kod povrćara koji sade zelenu salatu, krastavac, krumpir pa ako im to ne ide, onda posade nešto drugo", objašnjava.

Bavljenje voćarstvom iziskuje velika ulaganja u infrastrukturu - u zaštitu od tuče i mraza, u navodnjavanje i mnogo drugog.

"To su ulaganja i preko 100.000 eura po hektaru. Pa čak i ako su poticaji 50 posto, tko će dići kredit i uložiti novac kad poljoprivreda pod vedrim nebom nosi puno rizika i izazova", napominje Markota.

Rigorozne kontrole voća u dućanima

Hrvatskoj, kaže, ne prijeti nestašica voća. Bit će ga, ali će biti skuplje.

"Ako Ministarstvo poljoprivrede ne počne snažno sufinancirati investicije u voćarstvu, pogotovo zaštitu od elementarnih nepogoda, bit će sve manje proizvođača voća. To je činjenica. No voća će biti, pitanje je jedino hoće li dolaziti iz Italije, Španjolske, Poljske ili Čilea, Južnoafričke Republike, Kine... Jabuka, krušaka, šljiva, trešanja, grožđa s košticama ili bez, svega će biti samo je pitanje koliko će koštati i kakve će biti kvalitete", procjenjuje Markota.

Što se tiče voća, pogotovo domaćeg, koje dolazi u trgovačke lance, Markota ističe da ono prolazi puno više rigoroznih kontrola nego voće koje dolazi na tržnice. Problem su, kaže, kontrole roba koje dolaze iz trećih zemalja jer se ne zna koliko su česte i sustavne.

"Ono što se proizvede u Hrvatskoj i što stiže legitimnim trgovačkim kanalima, kvalitetno je. Domaće je, blizu je, pa nema duge puteve dobave. I ne zori putem transporta, nego se danas ubere, a već sutra ili prekosutra je na policama. A i ukusnije je. Ne može jabuka iz Poljske biti ukusnija ako dolazi sa sjevera gdje je manje sunčanih dana nego kod nas. No ipak ne možemo reći da to voće iz uvoza ne valja. Pitanje je samo koje je bolje od dobroga", smatra predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.