Odlučeno je, 5. lipanj je Dan hrvatske zastave, Pupovac: "Bana Jelačića je ustoličio srpski patrijarh"

5. lipanj 1848.

Spomenuti datum odabran je u spomen na 5. lipnja 1848. kada je za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ustoličen Josip Jelačić, a prvi se put službeno zavijorila hrvatska trobojnica.

Jelačić je na banskoj stolici primio bogato izrađenu konjaničku zastavu na čijoj je jednoj od strana bio apliciran grb Trojedne Kraljevine. Za razliku od jednobojnih zastava njegovih prethodnika, njegova je bila suvremena nacionalna crveno-bijelo-plava trobojnica, na čijem je aversu (licu) bio apliciran grb Kraljevine, čime je ona postala uzorak svim kasnijim hrvatskim nacionalnim i državnim zastavama.

SDP: Dan hrvatske zastave treba biti spomendan

Kad je ban Jelačić simbolično podignuo trobojnicu, bio je to znak otpora mađarizaciji i obrana hrvatskog identiteta, podsjetila je Tanja Sokolić (SDP), dodajući kako je hrvatska trobojnica tijekom povijesti bila i simbol borbe za slobodu i suverenitet, simbol otpora i ponosa.

Vladu je pozvala da razmotri mogućnost da Dan hrvatske zastave bude spomendan, a ne nacionalni dan, jer bi tako, objašnjava, imao veću javnu prepoznatljivost i značenje.

Oparin prijedlog Marin Miletić (Most) naziva „sjajnim“ i poručuje kako nema ništa sramotnog u tome da promoviramo svoju zastavu, da potičemo djecu da kroz obrazovanje shvate njenu vrijednost.

Ustvrdio je kako i danas postoje zastupnici kojim zastava nije svetinja, ne predstavlja im simbol identiteta, pripadnosti svojoj zemlji, narodu.

Ja ne znam za takve, uzvratio jeMilorad Pupovac (SDSS) te podsjetio na povijesni kontekst te 1848. godine.

Pupovac: Bana Jelačića ustoličio je srpski patrijarh Rajačić

„Bana Jelačića je ustoličio patrijarh srpski Josip Rajačić“, rekao je Pupovac, pa naveo kako je nakon ceremonije na Trgu svete Katarine, slijedila ona u crkvi svetog Marka, a završno u crkvi Preobraženja Gospodnjega na današnjem Cvjetnom trgu.

„Slučaj je htio da to nije uradio biskup Haulik, nego patrijarh Rajačić. Taj slučaj nije slučajnost, nego povijesni događaj, tako je htjelo vrijeme da Hrvati i Srbi traže oslonac jedni u drugima“, istaknuo je i dodao kako su ga „našli i gradili desetljećima stoljećima“.

Zastava nije obična tkanina, ona je simbol opstojnosti jednog naroda kroz povijest, kazao je Predrag Mišić (DP), izražavajući žaljenje što građani Hrvatske ne slijede primjere drugih naroda koji za nacionalnih blagdana masovno ističu nacionalne zastave.

Pitanje osobnog osjećanja

Na Dan neovisnosti, obljetnice Oluje i Bljeska, zna se dogoditi da čak i zgrade državnih institucija, ne izvjese hrvatsku zastavu, primijetio je.

Danijela Blažanović (HDZ) propituje treba li primijeniti francuski model da se u vrtićima i školama mora vijoriti zastava u svakoj učionici?

Predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje Vesna Bedeković odgovara kako je isticanje zastave pitanje osobnog osjećaja svakog građanina.

Niti zahtijevamo, niti želimo, kao u komunističkom sustavu, naređivati da se zastava mora izvijestiti, ali želimo senzibilizirati građane da ju ističu, da tome uče djecu, rekla je.