Beograd
Posljednji posjet ubijenog Alija Hamneija Europi: Jugoslavija, 1989.

U ozračju prijateljstva Pokreta nesvrstanih Beograd je u veljači 1989. godine dočekao tadašnjeg predsjednika Islamske Republike Iran Alija Hamneija. „Strijela je odapeta, vrlo je pažljivo nanišanila i na putu je prema cilju“, poručio je Hamnei na konferenciji za novinare na Dedinju piscu Salmanu Rushdieju, govoreći o njegovu romanu „Sotonski stihovi“, koji je godinu dana ranije bio zabranjen u Iranu.
„Očekujem da će se u Perzijskom zaljevu uspostaviti pravedan i trajan mir“, rekao je Ali Hamnei u Beogradu te 1989. godine. Šest mjeseci ranije završen je osmogodišnji iračko-iranski rat. Značajan doprinos miru dala je jedna od osnivačica Pokreta nesvrstanih – Jugoslavija.
Međutim, gotovo četiri desetljeća poslije ovaj je dio svijeta i dalje daleko od mira. Sjedinjene Američke Države i Izrael bombardiraju Teheran, a više od 40 iranskih visokih dužnosnika ubijeno je u jednom danu. Među njima je i ajatolah Ali Hamnei. Slična globalna previranja događala su se i 1989. godine. U trenutku kada se međunarodni poredak mijenjao, dvije države – Jugoslavija i Iran – nastojale su očuvati načela neovisnosti i suradnje među zemljama u razvoju, piše RTS.
Nekoliko mjeseci kasnije, u lipnju 1989. godine, Hamnei je izabran za vrhovnog vođu Irana, čime je njegov boravak u jugoslavenskoj prijestolnici ostao zapamćen kao njegov posljednji posjet Europi.
Tijekom boravka u Beogradu Hamnei se sastao s predsjednikom Predsjedništva SFRJ Raifom Dizdarevićem. Kako je navedeno u zajedničkom priopćenju objavljenom u prijestolnici, razgovori su vođeni „u srdačnom ozračju prijateljstva i uzajamnog razumijevanja, što obilježava odnose između dviju nesvrstanih zemalja“.
Dizdarević i Hamnei izrazili su zadovoljstvo pozitivnim razvojem bilateralnih odnosa i političkog dijaloga te spremnost na jačanje suradnje u svim područjima. Posebno su razgovarali o gospodarskoj suradnji, a bilo je riječi i o znanosti, obrazovanju, kulturi i informiranju.
Sugovornici su se osvrnuli i na međunarodna pitanja – od priprema za Deveti samit Pokreta nesvrstanih do situacije na Bliskom istoku, u Afganistanu i Južnoj Africi. Jedna od značajnih tema razgovora dvojice čelnika bila je i konvencija o zabrani razvoja, proizvodnje i uporabe kemijskog oružja.
Jugoslavenska strana pozdravila je odluku Irana da prihvati Rezoluciju 598 Vijeća sigurnosti UN-a i okonča rat s Irakom, izrazivši nadu da će to biti temelj za trajniji mir u regiji.
„Strijela je odapeta“
Hamnei je posjet Beogradu završio konferencijom za novinare u Dvoru na Dedinju. Dominirala su pitanja o progonu britanskog pisca Salmana Rushdieja i knjizi „Sotonski stihovi“.
„Mislim da ovaj slučaj nema rješenja. Strijela je odapeta. Vrlo je pažljivo nanišanila i na putu je prema svome cilju. Stoga bi arogantni ljudi trebali naučiti što im se može dogoditi ako vrijeđaju i ponižavaju druge“, rekao je Sajed Ali Hamnei.
Ocijenio je da se dogodio neugodan incident koji je u svjetskoj javnosti različito komentiran.
„Nije potrebno čitati knjigu riječ po riječ da bi se shvatilo da je riječ o uvredama“, naveo je Hamnei te dodao da Iran nema namjeru izvoziti islamsku revoluciju i da islam u svojem vjerodostojnom tumačenju poštuje druge vjere.
Poruka koju je Hamnei iz Beograda uputio Rushdieju bila je tema brojnih svjetskih medija.
Posjet Beogradu bio je dio šire diplomatske turneje Hamneija. Iste je godine, u svibnju 1989., posjetio Kinu i Sjevernu Koreju. Mjesec dana kasnije izabran je za vrhovnog vođu Irana i od tada nikada nije napustio zemlju. Posjet Beogradu time je dobio i povijesnu dimenziju – kao posljednji susret Alija Hamneija s europskim tlom.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare